Bakterijama protiv paunovog oka

Znanstvenici istražuju određene vrste bakterija kojima bi se mogla suzbijati paunovo oko, piše za ovaj broj Maslinara dr.sc. Kristijan Franin.

Početkom jeseni i plodovi masline polako završavaju svoj put od krošnje do uljare. Proizvođači pregledavaju nasade, procjenjuju kakvoću i količinu uroda, pripremaju berbu i raduju se konačnom proizvodu. I premda se čini kao da su opasnosti od nametnika iza nas još uvijek posao za zaštitom nije gotov.

Stiže paunovo

Period od rujna do studenog predstavlja idealno vrijeme za zarazu maslina paunovim okom (Spilocaea oleagina) jer su tada vremenski uvjeti (niže temperature i visoka relativna vlažnost zraka) najčešće idealni. Zapravo je zaraza ovom gljivom povezana s dolaskom kišnog razdoblja. Međutim, na listovima koji su inficirani u jesen, jasno vidljivi simptomi na listovima će se pojaviti tek na proljeće. Što znači da bez obzira na to što je biljka zaražena, znakove bolesti teško možemo uočiti. Tijekom zimskog perioda nema infekcija jer je gljiva tada u stanju mirovanja. Iako do infekcije dolazi tijekom proljeća i jeseni, jesenske zaraze su puno značajnije i opasnije jer je i defolijacija jača. Simptomi su najčešće vidljiviji na nižim dijelovima krošnje za razliku od vrhova.

Ocjena zaraze maslinika ovom gljivom može se donijeti primjenom NaOH ili KOH metode. Sam postupak je vrlo jednostavan. Naravno da bismo dobili što točniju sliku stanja u nasadima poželjno je analizu obavljati na tjednoj bazi. Unutar jednog maslinika potrebno je sakupiti sa svakog stabla pet mladica po dva lista. Obično se uzimaju listovi sa središnjeg dijela mladice. Ukoliko se radi o manjem masliniku, dovoljno je sakupiti uzorak od 40 listova, a ako se radi o većem području, onda bi uzorak trebao sadržavati 200 listova. Listovi se zatim se potope u 5-postotnu otopinu NaOH u trajanju od oko 30 minuta na sobnoj temperaturi. Postupak započinje zagrijavanjem vode na 55 do 60 °C u koju se onda postupno i pažljivo dodaje lužina, a nakon 5 do 10 minuta u otopinu ubacujemo lišće. Nakon toga listovi se izvade iz lužine i prebroje se oni na kojima je vidljiva tzv. latentna ili prikrivena zaraza u obliku pjega tamnije boje.

Više u časopisu Maslinar, br. 60.