Čuvarkuća nas čuva od nesreća

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Sukulent čuvarkuća potječe iz planinskih predjela Mediterana gdje je poznato oko 150 vrsta, a hibrida ima čak 3000 i taj broj se stalno povećava. Sastavljena je od rozeta različitih boja, a ovisno o sorti mogu biti blijedo do tamnozelene boje, smeđe, crvene, a često su i višebojne.

Nezahtjevna biljka, uzgaja se u vrtu ili posudi. Vrlo dobro uspijeva i sama se razmnožava na izrazito siromašnom, pjeskovitom i šljunkovitom tlu, u pukotinama kamenjara s vrlo malo zemlje.

U britanskom praznovjerju ako se čuvarkuća nađe na krovu ne smije se dirati, jer bi taj čin mogao izazvati smrt jednog od ukućana, pa i samo latinsko ime biljke Sempervivum tectorum znači „uvijek živa na krovu“.

Vjerovalo se da čuvarkuća štiti ukućane od zle magije i nesreće, a stari Rimljani su čuvarkuću držali kao mističnu biljku koja će ih štititi od udara groma boga Thora, pa su je sadili na zemljane krovove.

Čuvarkuća se oduvijek koristila u narodu kao lijek za nesanicu, opekline, čireve te bilo koje druge upale jer hladi, djeluje protuupalno i zatezajuće, a ima i svojstva diuretika.

 

Iz knjige Uzgoj mediteranskog cvijeća

Previous
Next
Previous
Next

Maslinar u vašem
inboxu!

Primajte novosti i zanimljivosti iz svijeta maslinarstva jednom tjedno!