O važnosti ranog uvođenja ekstra djevičanskog maslinovog ulja u prehranu djece piše naša suradnica dr.sc. Tea Bilušić.
Način prehrane ima posebno važnu ulogu tijekom perioda najranije životne dobi. Neadekvatna prehrana kod male djece, bilo uslijed prevelikog ili premalog unosa nekog nutrijenta, može rezultirati poremećajima metabolizma koji mogu imati vrlo štetan učinak na zdravlje tijekom kasnijih faza života. Usprkos suvremenim trendovima koji pretjerano naglašavaju negativnu ulogu masti u prehrani, znanstvena je činjenica da su masti nezaobilazan sastojak svakodnevne prehrane, u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Potrebe za dnevnim unosom masti su veće tijekom ranije životne dobi jer se organizam ubrzano razvija, a mozak, koji se najvećim dijelom sastoji od masti, treba masne kiseline iz hrane za svoj razvoj.
Funkcija masti
Funkcija masti u organizmu je višestruka: proizvodnja energije, izgradnja staničnih membrana, višestruko nezasićene masne kiseline predstavljaju prekursore bioaktivnih lipidnih medijatora, apsorpcija vitamina topljivih u mastima. Životinjski proizvodi – meso, mliječni proizvodi i jaja – predstavljaju glavne izvore masti u načinu prehrane razvijenih zemalja, posebno u SAD.
Prema preporukama stručnjaka, djeca do treće godine života trebaju najmanje 40 posto ukupnih dnevnih kalorija zadovoljiti iz masti, a odnos između zasićenih, mononezasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina mora biti 4:3:1, uz srednji udio kolesterola od 150 mg/L. Takav je omjer masnih kiselina sličan onom u majčinom mlijeku.
Tijekom kasnijeg djetinstva, udio masti u dnevnoj prehrani smanjuje se na oko 30 posto. Važno je naglasiti da znanstvenici ne preporučuju izbjegavanje unosa masti u svakodnevnoj prehrani, već optimalan odabir vrste unesenih masti u organizam, što je važno još od najranije životne dobi pa sve do starosti. Prevladava mišljenje da bi barem dvije trećine masti koje se unose dnevnom prehranom morale biti biljnog podrijetla, poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja (primjer mediteranske prehrane). S obzirom na vrstu unesenih masnoća i njihov odnos, preporuča se da omjer omega-6:omega-3 masnih kiselina bude 3:1 kod djece, potom 5:1 kod adolescenata i konačno 10:1 kod odraslih osoba.
Masni mozak
Dakle, djeca trebaju prehranu u kojoj su prisutne mononezasićene masne kiseline poput oleinske kiseline, a udio višestruko nezasićenih masnih kiselina iznosi oko 8-10 posto od ukupnih dnevnih kalorija uz već spomenuti optimalan omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Upravo su te preporuke apsolutno zadovoljene u sastavu maslinovog ulja koje osigurava dovoljno esencijalnih masnih kiselina za razvoj novorođenčadi, uz omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina nalik onom u majčinom mlijeku. Koliko je suvremeni način prehrane neadekvatan, najbolje ilustrira podatak da je omjer omega-6:omega-3 masnih kiselina u zapadnjačkoj prehrani čak 14:1!
Zašto je optimalan unos i omjer masnih kiselina tako važan u prehrani djece? Odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan. Istraživanja pokazuju da nizak unos višestruko nezasićenih masnih kiselina može uzrokovati zastoj u rastu kao i poremećaj rada jetre, probleme s kožom, metaboličke poremećaje. Mozak je najzasićeniji mastima od svih organa u tijelu. Čak 60 posto mase mozga otpada na masti. Najvažnije masne kiseline za mozak su višestruko nezasićene masne kiseline, dokozaheksaenska (DHA) i arahidonska kiselina (ARA). Nakupljanje DHA u sivim stanicama u mozgu počinje u posljednjem tromjesečju trudnoće, a nastavlja se tijekom najmanje prve dvije godine života.
Ulomak teksta iz časopisa Maslinar, br.11.
