Djeci treba maslinovo ulje

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

O važnosti ranog uvođenja ekstra djevičanskog maslinovog ulja u prehranu djece piše naša stalna suradnica dr.sc. Tea Bilušić.

Način prehrane ima posebno važnu ulogu tijekom perioda najranije životne dobi. Neadekvatna prehrana kod male djece, bilo uslijed prevelikog ili premalog unosa nekog nutrijenta, može rezultirati poremećajima metabolizma koji mogu imati vrlo štetan učinak na zdravlje tijekom kasnijih faza života. Usprkos suvremenim trendovima koji pretjerano naglašavaju negativnu ulogu masti u prehrani, znanstvena je činjenica da su masti nezaobilazan sastojak svakodnevne prehrane, u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Potrebe za dnevnim unosom masti su veće tijekom ranije životne dobi jer se organizam ubrzano razvija, a mozak, koji se najvećim dijelom sastoji od masti, treba masne kiseline iz hrane za svoj razvoj.

Funkcija masti

Funkcija masti u organizmu je višestruka: proizvodnja energije, izgradnja staničnih membrana, višestruko nezasićene masne kiseline predstavljaju prekursore bioaktivnih lipidnih medijatora, apsorpcija vitamina topljivih u mastima. Životinjski proizvodi – meso, mliječni proizvodi i jaja – predstavljaju glavne izvore masti u načinu prehrane razvijenih zemalja, posebno u SAD.

Prema preporukama stručnjaka, djeca do treće godine života trebaju najmanje 40 posto ukupnih dnevnih kalorija zadovoljiti iz masti, a odnos između zasićenih, mononezasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina mora biti 4:3:1, uz srednji udio kolesterola od 150 mg/L. Takav je omjer masnih kiselina sličan onom u majčinom mlijeku.

Tijekom kasnijeg djetinstva, udio masti u dnevnoj prehrani smanjuje se na oko 30 posto. Važno je naglasiti da znanstvenici ne preporučuju izbjegavanje unosa masti u svakodnevnoj prehrani, već optimalan odabir vrste unesenih masti u organizam, što je važno još od  najranije životne dobi pa sve do starosti. Prevladava mišljenje da bi barem dvije trećine masti koje se unose dnevnom prehranom morale biti biljnog podrijetla, poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja (primjer mediteranske prehrane). S obzirom na vrstu unesenih masnoća i njihov odnos, preporuča se da omjer omega-6:omega-3 masnih kiselina bude 3:1 kod djece, potom 5:1 kod adolescenata i konačno 10:1 kod odraslih osoba.

Masni mozak

Dakle, djeca trebaju prehranu u kojoj su prisutne mononezasićene masne kiseline poput oleinske kiseline, a udio višestruko nezasićenih masnih kiselina iznosi oko 8-10 posto od ukupnih dnevnih kalorija uz već spomenuti optimalan omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Upravo su te preporuke apsolutno zadovoljene u sastavu maslinovog ulja koje osigurava dovoljno esencijalnih masnih kiselina za razvoj novorođenčadi, uz omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina nalik onom u majčinom mlijeku. Koliko je suvremeni način prehrane neadekvatan, najbolje ilustrira podatak da je omjer omega-6:omega-3 masnih kiselina u zapadnjačkoj prehrani čak 14:1!

Zašto je optimalan unos i omjer masnih kiselina tako važan u prehrani djece? Odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan. Istraživanja pokazuju da nizak unos višestruko nezasićenih masnih kiselina može uzrokovati zastoj u rastu kao i poremećaj rada jetre, probleme s kožom, metaboličke poremećaje. Mozak je najzasićeniji mastima od svih organa u tijelu. Čak 60 posto mase mozga otpada na masti. Najvažnije masne kiseline za mozak su višestruko nezasićene masne kiseline, dokozaheksaenska (DHA) i arahidonska kiselina (ARA). Nakupljanje DHA u sivim stanicama u mozgu počinje u posljednjem tromjesečju trudnoće, a nastavlja se tijekom najmanje prve dvije godine života. Razvoj intelekta

Istraživanja pokazuju da je udio višestruko nezasićenih masnih kiselina u ranom djetinjstvu djeteta iznimno važno za njegov intelektualni razvoj tijekom prvih godina života, te da može utjecati na kvocijent inteligencije (IQ). Kod hiperaktivnog poremećaja, kojeg karakterizira nemogućnost održavanja koncentracije te impulzivne akcije djeteta, ustanovljen je deficit DHA. Dvije kliničke studije su pokazale da uzimanje dodataka prehrani u obliku omega-3 masnih kiselina može povoljno djelovati na ovaj poremećaj, što predstavlja veliku nadu roditeljima djece koja pate od poremećaja hiperaktivnosti. Poznato je da kod ovog poremećaja genetika ima veliku ulogu, ali očito je da nije zanemariv i utjecaj načina prehrane.

Nadalje, brojna su istraživanja potvrdila vezu između nedostatka ovih masnih kiselina ili njihovog neadekvatnog omjera s drugim poremećajima (disleksija, dispraksija, autizam). Sve je veći broj dokaza koji govore o povoljnom djelovanju dodataka omega-3 masnih kiselina u prehrani djece oboljele od autizma. Zdravstvene organizacije stoga preporučuju dodatak ovih masnih kiselina u mliječne formule za malu djecu. Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA) preporučuje dnevni unos DHA od 20-50 mg od rođenja do šestog mjeseca života, te 100 mg dnevno od šestog mjeseca do navršene druge godine života.

Prema suvremenim preporukama o prehrani, unos kolesterola mora biti strogo kontroliran i reduciran kod odraslih jer se smatra jednim od glavnih rizika za pojavu ateroskleroze. Međutim, to ne vrijedi za malu djecu, budući da je kolesterol neophodan građevni element stanične membrane. Ipak, prevencija ateroskleroze je vrlo važan aspekt u prehrani djece i mnogi se znanstvenici slažu da bi prevencija trebala započeti upravo u najranijim godinama. Postoje također slučajevi djece koja su izložena povećanom riziku zbog obiteljske anamneze.

Zdrava prehrana

Prevencija uključuje namirnice sa smanjenim udjelom kolesterola kao i snižen udio zasićenih masnoća, a povećan udio nezasićenih masnih kiselina. U prevenciji ateroskleroze znanstvenici posebno preporučuju unos mononezasićene masne kiseline poput oleinske kiseline iz maslinovog ulja.

Navedeni podaci ukazuju na značaj primjene zdravog načina prehrane, poput mediteranske, već od samog rođenja. Optimalan unos i odabir masti u prehrani od iznimnog je značaja u najranijim fazama života upravo zbog važnosti esencijalnih masnih kiselina za razvoj organizma djeteta, i to posebno za razvoj mozga. Nakon perioda dojenja tijekom kojeg majčino mlijeko pruža sve ono što mali organizam treba za svoj ubrzani razvoj, pažljivim odabirom namirnica optimalnog kemijskog sastava moguće je izgraditi organizam na zdravim temeljima i spriječiti pojavu neželjenih poremećaja kako u ranim fazama života tako i u starosti. Maslinovo ulje je nesumnjivo jedna od takvih namirnica koje posjeduju idealan omjer masnih kiselina od kojih su neke esencijalne za organizam čovjeka.

Povećanje dobrog kolesterola

Istraživanja u kojima je mlijeko za djecu obogaćivano maslinovim uljem pokazala su povećanje koncentracije dobrog HDL kolesterola kod djece koja pate od hiperkolesterolemije, a bez negativnog utjecaja na razinu lošeg LDL kolesterola i ukupnih triglicerida u krvi. Oleinska kiselina iz maslinovog ulja utječe na snižavanje štetnog LDL kolesterola u krvi, a podiže razinu dobrog HDL kolesterola, smanjujući tako rizik od nastanka ateroskleroze. Također, oleinska kiselina direktno pomaže razvoj djeteta. Istraživanja na miševima su pokazala da oleinska kiselina pomaže mineralizaciju kostiju.

 

Iz časopisa Maslinar, br.11.