Evo što će zamijeniti bakar u zaštiti od paunova oka

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Dr. sc. Kristijan Franin piše o najnovijim preparatima koji bi u budućnosti mogli zamijeniti bakar u zaštiti od paunova oka

Paunovo oko (Spilocea oleagina) je ekonomski najznačajnija gljivična bolest masline koja se redovito pojavljuje svake godine u manjem ili većem intenzitetu uzrokujući smanjenje prinosa i do 20 posto. Mjere zaštite od ove bolesti se uglavnom temelje na kemijskim tretiranjima, u prvom redu bakarnim preparatima. Iako su pripravci na bazi bakra dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi, dugotrajna upotreba tih spojeva dovodi do niza štetnih posljedica. 

Negativan utjecaj

Međutim postavlja se pitanje možemo li samo tako odbaciti bakarne spojeve i ako da s čime ćemo ih zamijeniti. Kako se čini za sada još ne, ali u nekoj skoroj budućnosti moguća je i njihova potpuna zabrana. Dugogodišnja primjena bakarnih sredstava dovodi do nakupljanja bakrenih iona u tlu izvan dopuštene količine što negativno utječe na živi svijet tla. Osim toga ispiranjem s poljoprivrednih površina bakar dospijeva u podzemne i površinske vode. Neka novija istraživanja ukazuju na negativan utjecaj bakra na ljudsko zdravlje i moguću povezanost ovog metala s Alzheimerovom bolešću. S druge strane bakar se dobro veže na biljne organe što mu omogućuje dugotrajnije djelovanje i za vrijeme dugih perioda s padalinama, pa se time produžuje i razdoblje zaštite. Zahvaljujući specifičnom načinu djelovanja na patogene nema opasnosti od razvoja otpornosti. 

Iako se zaštita maslina još uvijek ne može zamisliti bez upotrebe kemijskih sredstava, to ne znači da ih treba koristiti nekontrolirano i bezrazložno. U Hrvatskoj je dostupan čitav spektar pripravaka na osnovi bakra koji se smiju koristiti u ograničenoj količini. Da bi ta količina bila učinkovito iskorištena potrebno je ostvariti i kvalitetnu aplikaciju. Uzimajući u obzir kvalitetu provedene zaštite od iznimne je važnosti odrediti pravo vrijeme tretiranja.

U tu svrhu znanstvenici razvijaju brojne modele čija je uloga predvidjeti nastanak bolesti i odrediti optimalno vrijeme primjene pripravaka za zaštitu. Premda takve modele ne možemo generalizirati prvenstveno zbog različitih uvjeta uzgoja maslina, općenito govoreći spore (konidije) ove gljive kliju pri temperaturnim vrijednosti između 5 i 25 °C dok je optimum oko 20 ° C. 

Biljni ekstrakti

Osim temperatura i duljina vlaženja lista je od presudne važnosti za uspostavljanje infekcije. Kod optimalnih temperatura potrebna je vlažnost lista od najmanje 12h da bi došlo do klijanja spora. Na temelju tih vrijednosti je moguće razviti modele zaštite kojima je cilj odrediti optimalno vrijeme tretiranja fungicidima. Takvi modeli su jako važni jer omogućuju pravovremenu aplikaciju sredstava, povećaju učinkovitost zaštite, smanjuju broj tretiranja jer tretiramo samo onda kada za to postoji potreba. U tom slučaju je zaštita ekološki opravdana i ekonomski isplativa. 

Razvoj svijesti o štetnom djelovanju kemijskih sredstava na ljude i životinje, briga za okoliš, razvoj otpornosti patogena posljednjih godina već dugi niz godina potiču znanstvenike na osmišljavanje i razvoj novih, okolišno prihvatljivih načina zaštite.

Veliki dio istraživanja je u tom pogledu polučio obećavajuće i ohrabrujuće rezultate. Međutim, radi se ipak o laboratorijskim istraživanjima čija se učinkovitost dodatno mora potvrditi na terenu. 

U novije vrijeme sve se više spominju tzv. botanički fungicidi, a radi se zapravo o biljnim ekstraktima koji imaju izvjesni fungicidni učinak. Jedno zanimljivo istraživanje govori o pozitivnom učinku ekstrakta lista ambrozije (Ambrosia artemisifolia), ali i nekih drugih biljaka u sprječavanju klijanja spora ove gljive.

Kao što je kod ljudskog organizma imunitet ono što predstavlja prvu barijeru u borbi protiv različitih uzročnika bolesti tako i biljke razvijaju vlastite imunosne reakcije koje mogu biti preventivne, a isto tako mogu nastati kao odgovor na prodor mikroorganizama, odnosno infekciju. Zahvaljujući tima mehanizmima biljka stvara određenu otpornost prema bolesti. 

Ulomak teksta iz 72. broja časopisa Maslinar

Naručite časopis!

Previous
Next
Previous
Next