O mikoriznim gljivama koje mogu povećati tolerantnost stabla masline na nepovoljne abiotske (vremenski uvjeti) i biotske (bolesti i štetnici) uvjete piše stručni suradnik Maslinara dr.sc. Marin Krapac.
Hrvatsko i svjetsko maslinarstvo pred velikim je izazovima. Koji su to izazovi koji stoje pred maslinarima? U prvom redu tu su klimatske promjene koje direktno (suša, niske i visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka, oluje, poplave…) i indirektno (pojava novih bolesti i štetnika, požari…) utječu na maslinarsku proizvodnju. Osim klimatskih promjena, jedan od izazova proizvodnje maslina i ekstradjevičanskog maslinovog ulja jest porast cijena energenata i repromaterijala te smanjena učinkovitosti sredstava za zaštitu bilja.
Što je mikoriza?
Kako prevladati i pokušati odgovoriti na ove izazove? Možda je jedno od mnoštva rješenja primjena mikorize u masliniku? Što je mikoriza? Mikoriza je simbiotski odnos između dva organizma, u ovom slučaju gljive i masline, u kojem oba organizma imaju koristi. Biljka od gljive dobiva veću moć usvajanja biljnih hranjiva npr. fosfora, kalija, cinka, željeza i mangana te vode, dok gljiva od biljke dobiva ugljikohidrate koji joj omogućavaju rast i razvoj. Hife gljive bolje prorastaju tlo te imaju veću mogućnost usvajanja vode i hranjiva iz onih područja gdje korijenov sustav masline ne može prodrijeti. Na taj način gljiva omogućava bolji rast i razvoj maslina u nepovoljnim uvjetima. Neki autori navode da između gljive i korijena masline odnos nije simbiotski, već mutualistički, jer se gljiva i maslina „natječu“ za hranjive tvari i vodu. Usprkos tome, većina istraživanja, pokazuje pozitivan učinak mikorize na rast i razvoj stabala maslina te na poboljšanje karakteristika tla.
Ulomak iz novog broja časopisa Maslinar
