Berbom plodova dio hranjiva se iznosi iz maslinika, tako se primjerice kod uroda od 30-50 kg ploda po stablu iz maslinika iznese oko 400 g dušika i fosfora te 800 g kalija po stablu masline. Iznesena hranjiva potrebno je nadomjestiti gnojidbom. U jesen se mogu koristiti gnojiva koja imaju viši udio fosfora i kalija, a gnojidbu dušikom odgoditi za proljeće zbog toga što se dušik slabo veže u tlu i brzo ispire u dublje slojeve gdje ga korijenov sustav masline više ne može usvojiti. Osim toga, gnojidba dušikom produžuje vegetaciju te maslina u jesensko-zimskom periodu kasnije ulazi u fenofazu mirovanja, a ako nastupe niske temperature, može doći do izraženijeg smrzavanja još zeljastih (zelenih) izbojaka.
Nakon završene berbe poželjno je stabla maslina tretirati sredstvima koji imaju dezinfekcijsku ulogu poput sredstava na bazi bakra. Na ovaj način smanjuju se mogućnosti ulaska patogena (poput bakterije Pseudomonas savastanoi) u tkivo masline. Ako se tijekom berbe provodi i rezidba stabala, što u područjima gdje postoji opasnost od niskih temperatura nije preporučljivo zbog produžetka vegetacije i mogućeg smrzavanja, veće rezove na granama treba premazati voćarskim voskom. Ako su na prerezu grane, tijekom rezidbe, uočene promjene poput smeđeg ili trulog tkiva, rezove je potrebno premazati pastom s fungicidnim djelovanjem.
Kakva će biti berba?, pitanje je koje se često postavlja, no odgovor na ovo pitanje možemo dati tek onda kada je ulje u bačvama, jer do toga trenutka puno toga može poći u krivom smjeru.
Ulomak iz novog broja časopisa Maslinar.
