Oplodnja je proces u kojem se spajanjem muške i ženske spolne stanice iz plodnice tučka razvija plod, odnosno sjemenka s klicom i usplođem. Sjemenku koja se kod masline nalazi unutar čvrste drvenaste koštice može se nazvati i „mozgom ploda“ jer se u sjemenci sintetiziraju svi važni biljni hormoni koji reguliraju rast i razvoj ploda.
Urodice
Kod pojedinih sorti maslina i uslijed specifičnih vremenskih prilika izraženije je zametanje plodova bez oplodnje, a takvi plodovi se nazivaju partenokarpni plodovi ili urodice. Ovi plodovi nemaju razvijenu sjemenku, pa zaostaju u rastu i imaju karakterističan oblik. Plod masline je koštunica jer osim mesnatog dijela ploda sadrži i drvenastu košticu koja je najpouzdaniji dio ploda za morfološki opis sorata jer osim što sadrži 11 značajnih svojstava za razlikovanje sorata jest i pod najmanjim utjecajem okolišnih čimbenika.
Rast ploda nakon oplodnje odvija se tako da najprije raste sjemenka i dio sjemene ovojnice koji u kasnijim fazama rasta odrveni, a nakon odrvenjavanja koštice se razvija mesnati dio u kojem se nalazi ono zbog čega je maslinarska proizvodnja važna grana poljoprivrede – maslinovo ulje. Grafički se ovaj rast može prikazati dvostrukom sigmoidnom krivuljom, jer se prvi intenzivniji porast odvija od oplodnje do početka odrvenjavanja koštice, dok tijekom odrvenjavanja koštice dolazi do zastoja, a nakon odrvenjavanja odvija se druga faza rasta ploda. Za praćenje fenofaza masline koriste se različite skale, a prema BBCH skali rast ploda obilježen je brojevima od 71 do 79.
Kada su plodovi veličine oko 10 posto od konačne veličine ploda (otprilike veličina zrna papra) fenofazu rasta ploda obilježavamo brojkom 71, kada dosegnu oko 50 posto i kada koštica odrveni brojkom 75, a kada su veliki oko 90 posto od konačne veličine ploda brojkom 79. Prilikom opisivanja fenofaza važno je navesti koja je skala korištena.
Bor, dušik, kalij
Tijekom fenofaze oplodnje i rasta ploda bitan je mikroelement bor (B) koji pospješuje oplodnju, a za rast malih plodova masline značajnu ulogu ima makroelement dušik (N) koji možemo dodati folijarno (prskanjem listova vodenom otopinom tekućih gnojiva koji sadrže višu koncentraciju dušika), fertirigacijom (dodavanjem dušičnih gnojiva u vodenoj otopini kroz sustav za navodnjavanje) ili klasičnom gnojidbom.
Kod gnojidbe dušikom trebamo se držati uputa stručnjaka, jer se nitratni oblik dušika slabo veže u tlu i lako ispire iz tla u podzemne vode te taj način onečišćuje okoliš. Ovaj problem posebno je prisutan na lakšim, pjeskovitim tlima i na propusnim krškim terenima.
Osim bora i dušika u procesu stvaranja i nakupljanja maslinovog ulja važnu ulogu ima makroelement kalij (K) koji aktivira enzime koji pretvaraju ugljikohidrate u masti. Ako provodimo redovitu gnojidbu organskim ili mineralnim gnojivima i prihranu u pojedinim fazama rasta i razvoja masline, jedan smo važan čimbenik za uspješan rast i razvoj plodova zadovoljili. Organska gnojidba za razliku od gnojidbe mineralnim gnojivima, osim što obogaćuje tlo hranivima, poboljšava strukturu tla i osigurava bolju mikrobiološku aktivnost te vodo-zračni režim.
Važna voda
Uz dovoljnu količinu biljnih hraniva koja osiguravamo gnojidbom za normalan rast i razvoj ploda bitna je biljci pristupačna voda. Ukoliko vladaju sušni uvjeti, a česte su godine kada upravo od oplodnje do dozrijevanja plodova vladaju sušne prilike, dolazi do intenzivnijeg opadanja tek zametnutih ili već razvijenijih plodova. Iako je maslina kserofitna kultura, odnosno biljna vrsta koja dobro podnosi sušu, to ne znači da joj za konstantne i stabilne prinose voda nije nužna. U sušnim uvjetima intenzivnije je nakupljanje biljnog hormona apscizinske kiseline u biljci koja uz etilen utječe na stvaranje plutastog sloja te opadanje listova i plodova.
Da bismo spriječili štete uzrokovane sušom potrebno je dodati vodu navodnjavanjem, a vrlo učinkovite mogu biti i mjere očuvanja vode koja se tijekom zimskih i proljetnih mjeseci nakupila u tlu. Očuvanje vode u tlu može se provoditi plitkim ljetnim oranjem kako bi se prekinuo kapilaritet i spriječilo isparavanj vode iz tla. Osim plitke obrade vodu je moguće očuvati i zastiranjem koristeći organske (npr. maslinina komina, slama) ili anorganske (npr. šljunak, kamen) malčeve.
Ponekad se opadanje mladih plodova pripisuje štetnicima, maslininom moljcu i svrdlašu, ali razlog opadanja može biti fiziološke prirode, jer uslijed obilnijeg zametanja plodova stablo masline ne može hranivima opskrbiti sve plodove, pa dio plodova otpada sa stabla. Američki znanstvenici su općenito ustanovili da 1 posto normalno razvijenih plodova od ukupnog broja cvjetova zadovoljava ekonomski isplativi urod. Svrha maslinarske proizvodnje jest plod i cilj je osigurati optimalne uvjete za oplodnju, rast i razvoj ploda te omogućiti da što više plodova do trenutka berbe ostane na stablu. Za ispunjavanje ovih ciljeva potrebna je kontinuirana edukacija proizvođača i intenzivna znanstveno-istraživačka aktivnost.
