Kako ispravno koristiti sredstva za zaštitu maslina

Suradnik Maslinara, Sinaj Bulimbašić upozorava maslinare na oprez pri korištenju sredstava za zaštitu i upućuje kako ih ispravno koristiti.

Sredstva za zaštitu masline su kemijski ili biološki pripravci, koji se koriste za zaštitu masline kako od štetnika, tako i od bolesti. Poznajemo ih kao insekticide, akaricide, nematocide, limacide, fungicide i herbicide, a  zovemo ih jednim zajedničkim imenom pesticidi, koji su danas, posebno oni kemijski, nužno zlo u uzgoju maslina.

 

Nužno zlo

Danas se na tržištu može naći velik broj sredstava za zaštitu maslina, kako onih na kemijskoj bazi, tako i bioloških pripravaka, koje koriste maslinari u ekološkom uzgoju, a razlikuju se kao sredstva za zaštitu od štetočina i bolesti, prema podrijetlu, jačini otrovnosti i kemijskoj pripadnosti.

Insekticidi su sredstva kojima suzbijamo insekte – štetnike, akaricidi nam služe za suzbijanje pauka i grinja, nematocidi suzbijaju fitoparazitske nematode, limacidima uništavamo puževe, fungicidi su sredstva za suzbijanje gljivičnih i bakterijskih oboljenja, te herbicidi kojima uništavamo korov u masliniku.

U konvencionalnom uzgoju maslina, gotovo svi pesticidi su kemijskog podrijetla, stoga je neophodno poznavati njihove kemijske, fizikalne i biološke karakteristike, djelovanje na čovjekovo zdravlje, kao i na otrovnost na domaće i druge životinje, ptice i pčele. Svaki pripravak dolazi na tržište u određenom obliku, kao prašiva i granule, zatim kao močivo prašivo koje se miješa s vodom i naravno tekuće formulacije.

Stoga, prije korištenja istih moramo se upoznati s uputom o korištenju, koji uz svaki preparat mora biti priložen i koji mora sadržavati stručne pojmove.

Sistemična sredstva su pripravci koji kad dospiju na površinu lista ravnomjerno prodiru u maslinu, a već nakon dva sata nema opasnosti od ispiranja sredstva kišom. Kontaktna sredstva ostaju na dijelu masline, stoga zahtijevaju kvalitetnije tretiranje, a samim tim i veći rizik od ispiranja kišom.

 

Pažljivo čitati

Prilikom korištenja pesticida u praksi, najvažnije je pročitati o kakvoj se preporučenoj koncentraciji radi i te preporuke se treba obvezno pridržavati, jer veća koncentracija može imati neželjene posljedice. Uslijed česte uporabe nekog pesticida pojedine štetočine, ali i gljivična oboljenja mogu postati otporni – rezistentni na ta sredstva.

Sva sredstva kojima tretiramo maslinu u većoj ili manjoj mjeri su otrovna i ako se ne koriste po preporukama, mogu uzrokovati trovanje organizma, čak i smrt. Prva skupina otrova su vrlo jaki otrovi, a ambalaža je obilježena znakom mrtvačke glave i slovom „T+“, takva sredstva ne mogu upotrebljavati maslinari već samo ovlaštene osobe. Druga skupina otrova su otrovi koji se obilježavaju mrtvačkom glavom i znakom „T“, a pri kupnji svaki kupac se mora upisati u posebnu knjigu korisnika otrova druge skupine. Treća skupina otrova su sredstva opasna za zdravlje, a mogu biti nadražujuća, zapaljiva, eksplozivna i dr., a obilježena su znakom „križa sv. Andrije“ i natpisom „štetno po zdravlje“. Sva sredstva namijenjena zaštiti masline trebaju se čuvati u posebnim prostorijama, ni u kojem slučaju ne smiju se držati u prostoriji gdje skladištimo namirnice ili da su u prostoru nadohvat djece, stoga ih se preporuča čuvati u posebnom zaključanom ormaru.

Često istovremeno moramo maslinu prskati različitim sredstvima, što zahtijeva miješanje dva pa čak i tri preparata zajedno, stoga moramo znati jesu li sredstva koja miješamo kompatibilna, odnosno mogu li se međusobno miješati, a da ne uzrokuju negativne posljedice, a što ćemo naći u uputama za svaki preparat. U masliniku gdje prskamo moramo osigurati dovoljnu količinu čiste vode kojom ćemo isprati kontaminirane dijelove tijela, a praznu ambalažu ne smijemo odbaciti u okoliš, već ćemo je spaliti ili vratiti proizvođaču preko trgovine.

Posebno je važno u uputstvu za korištenje određenog preparata pročitati i karencu, a to je najmanji broj dana koji mora proći od zadnjeg tretiranja masline nekim pesticidom do branja i prerade plodova. Ako se toga ne pridržavamo, može doći do ostatka pesticida u plodu masline, što se može preradom prenijeti na maslinovo ulje, koje može biti štetno za zdravlje potrošača.

Uslijed nepravilnog rukovanja otrovnim sredstvima – pesticidima može doći do trovanja i to oralno (preko usta), preko kože i preko organa za disanje, pa se preporučuje tretirati masline sa zaštitnim odijelom, s maskom i rukavicama. Simptomi trovanja mogu biti različiti, a ako posumnjamo, treba se odmah obratiti liječniku i navesti kojim smo se sredstvom eventualno otrovali.

 

Od Sumerana do danas

Zaštitna sredstva u poljoprivredi koristila su još u doba Sumerana (4500 godina prije Krista), kada je korišten sumpor za zaštitu od štetnih kukaca, da bi 1882. godine francuski botaničar Millardet proizveo otopinu bakrenog sulfata i kreča (bordoška juha) za suzbijanje plijesni u poljoprivredi, a razvojem fitofarmacije u 20. stoljeću došlo je do masovne proizvodnje kemijskih pesticida.

 

Iz časopisa Maslinar, br.35.

Previous slide
Next slide