Kako koristiti kokošje gnojivo u maslinicima?

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin
kokosje-gnojivo-u-masliniku

Stalnim gnojenjem maslina mineralnim (umjetnim) gnojivima dolazi do stagniranja prinosa, stoga je neophodno redovito gnojiti i organskim gnojivom u cilju poboljšanja humusa.

U posljednje vrijeme u maslinicima osim stajskoga gnojiva od stoke sitnog zuba (koza i ovaca) sve se češće koristi i kokošje gnojivo, koje je bogato dušikom, ali i kalcijem, fosforom i kalijem, naravno uz obilje organskih tvari.

Kvalitetno gnojivo

Kokošje gnojivo sadrži mnogostruko više mikroelemenata od bilo kojeg drugog stajskog gnojiva, a obvezno je u prihrani maslina jer sadržava obilje humusa koji je maslini neophodan jer potiče biološku aktivnost pomažući mikroorganizmima prerađivati tvari iz tla, kako bi ih maslina mogla lakše koristiti.

Prema sadržaju hranjivih tvari zauzima vodeće mjesto među gnojivima životinjskog podrijetla, a u isto vrijeme količina svježega gnojiva je 1 – 3 kilograma po stablu.

Postupkom miješanja gnoja sa suhim mineralnim prahom, naknadnim sušenjem i granuliranjem dobiva se kvalitetno gnojivo u suhom stanju, bez neugodnog mirisa. Ako kemijski analiziramo sastav suhog kokošjeg gnojiva onda ćemo vidjeti da je pH faktor oko 7,8, suha tvar 84%, voda od 50 do 16% i organska tvar 82%.

Kokošje gnojivo ima jak i neugodan miris, a potrebno je oprezno koristiti kako ne bi došlo do spaljivanja kore debla, posebno se to odnosi na mlade masline, stoga se preporučuje koristiti u jesen, ne preblizu stabla.

Plitko zakopati

Preporučuje se nakon zastiranja po tlu kokošje gnojivo plitko zakopati u tlo, u tom slučaju će se ono do proljeća spojiti i djelomično razgraditi. Zbog znatnog sadržaja amonijaka gnoj se ne smije razbacivati po krošnji mladih maslina jer će štetno djelovati na lišće i mlade izdanke.

Kako bi ga sigurnije koristili možemo ga i kompostirati bilo da se radi o usitnjenim travama i grančicama iz vrta ili iz kuhinje, nakon čega ćemo kompost zatrpati zemljom.

Mali je broj maslinara koji uzgajaju koke, no mnogi će proizvođači koka u kaveznom uzgoju biti sretni da ih oslobodite viška gnojiva. Gnoj se obično nalazi u pastovnom stanju, a u Hrvatskoj dnevno nastaje oko 100 tona svježeg gnoja, ali u isto vrijeme godišnje uvozimo oko 500 tona sušenog kokošjeg gnojiva.

 

Tekst preuzet iz 40. broja časopisa Maslinar.

Za više informacija o maslinama i maslinarstvu, pretplatite se na časopis Maslinar.

Previous
Next
Previous
Next

Maslinar u vašem
inboxu!

Primajte novosti i zanimljivosti iz svijeta maslinarstva jednom tjedno!