Suradnik Maslinara dipl.ing. Josip Ražov sabrao je najnovija iskustva iz strojne berbe maslina, te opisao strojeve i način rada.
U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme posađeno jako puno novih maslinika čime se broj stabala maslina značajno povećao, što nas sve veseli. Međutim, neminovno je da će se cijena ulja dolaskom na tržište sve većih količina ipak smanjiti. Istovremeno, troškovi ručne berbe su visoki i berba je dosta dugotrajna. Jedno od rješenja već u narednim godinama svakako će biti strojna berba maslina. Donekle se ovo već provodi uporabom manjih ručnih tresača. Međutim, pravo rješenje za velike nasade bit će potpuno mehanizirani strojevi za berbu, i to tresači i kombajni. Već se uočava da mnogi vlasnici većih nasada nisu već pri podizanju nasada vodili računa o strojnoj berbi te mnogi maslinici nisu adekvatni za ovakav način berbe, što će u budućnosti predstavljati problem. Bit će potrebno rekonstruirati stabla i prilagoditi ih stroju, a ponekad i cijeli nasad.
Planiranje strojeva
Još prije sadnje, odnosno pri planiranju sadnje treba planirati i strojeve koje će se koristiti i namjenu za koju će se plodovi koristiti. Kod nas je razmišljanje obično u smjeru “posadit ćemo sada, a o berbi i ostalim radovima ćemo razmišljati poslije”. Tada se u praksi javlja puno problema jer gotovo niti jedan nasad nije adekvatan za strojnu berbu. Međutim, kao što na tržištu ne mogu svi proizvoditi grožđe za vrhunska vina u buteljama izuzetno visoke cijene, već na tržištu mora biti i (čak i veći!) udio i kvalitetnih pa i stolnih vina, tako je i kod ulja.
Tržište može podnijeti jednu količinu visoko kvalitetnog ulja u buteljama visoke cijene, ali tržište traži i ulje u većim pakovinama niže cijene. Napominjemo da se i kod ulja i kod vina ovdje nikako ne misli i manje kvalitetnog ili lošeg proizvoda, već dobrog i kvalitetnog proizvoda koji udovoljava svim standardima kojima treba udovoljiti, ali je zbog veće ambalaže, više strojnog rada i time manjih troškova i jeftiniji. Strojna berba je svakako pravac o kojem treba voditi računa želi li se isto postići.
Više je tipova strojeva za berbu. Ovdje ćemo se osvrnuti na velike automatizirane strojeve sa što manjim udjelom ručnog rada. To su tresači i kombajni.
Tresači ne oštećuju stabla
Tresač je samohodno vozilo ili vučeni stroj. Najčešće imaju cerade koje se razvlače ili ručno ili potpuno automatski, a neki imaju i tzv. jedra od lima koja se spuštaju ispod stabla i skupljaju plod. Berba se vrši na principu mehaničke ruke koja hvata deblo ili kosturne grane, ali najčešće deblo i preciznim vibracijama trese stablo. Uslijed vibracija plod opada na cerade ili jedra, odlazi na pokretnu traku preko ventilatora koji otpuhuje list i puni se u željenu ambalažu. Ovi strojevi zahtijevaju od samo dva pa do sedam radnika ovisno o tipu. Razmak sadnje treba biti uobičajenih 5 do 7 metara. Deblo mora biti formirano ravno, a prve grane ne ispod 0,8 do 1,2 m. Račvanje grana odmah iznad tla ne dolazi u obzir. Stablo može ići u visinu nesmetano. Uobičajeni uzgojni oblici vaze pa i monocono pogodni su za ovakav tip berbe.
Za manje nasade pogodniji je vučeni stroj koji uz mehaničku ruku ima i tzv. obrnuti kišobran koji se rastegne ispod stabla. Jedan radnik vozi traktor dok drugi stoji pored stabla gdje ima dobar pregled i daljinskim upravljačem navodi stroj. Ovakvom stroju ne treba puno prostora, vrlo je okretan i kapacitet mu je 1 stablo / min, pa i nešto više. Za veće nasade pogodniji je vučeni ili samohodni poluautomatski ili automatski tresač. Za poluautomatski potrebno je ukupno 6 do 7 radnika koji razvlače cerade koja se odmotava sa stroja, dok automatski radi u tandemu sa kontra vozilom koji sami razvlače cerade. Za automatski tip tresača potrebna su tek dva radnika. Kapacitet je 1 do 2 stabla / min, ovisno o tipu nasada i više. Ukoliko radnik dobro upravlja strojem, oštećenja su minimalna.
