Kako uloviti muhu, moljce i granotoč

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

O zaštiti maslina početkom ljeta, piše stručni suradnik Maslinara dr.sc. Josip Ražov, ističući kako je vrlo važno postaviti lovke u maslinik.

 

Borom protiv paunova oka

Za suzbijanje paunovog oka maslinu treba u lipnju dobro okupati nekim od bakrenih sredstava, dopuštenim u konvencionalnoj, integriranoj i ekološkoj proizvodnji

U razdoblju koje je pred nama pozornost treba obratiti na neke štetočinje koje se pojavljuju manje ili više redovno svake godine, ali i na neke manje važne koji znaju iznenaditi. Upozorit ćemo na neke koje smatramo da bi ove godine u narednom periodu mogle biti od većeg značaja.

Ovisno o području, maslinova muha je sigurno već prisutna u nasadu. Već krajem lipnja – početkom srpnja trebalo bi u maslinik postaviti lovke za detekciju maslinove muhe. Za detekciju najbolje je postaviti modificiranu delta lovku sa dvije nasuprotne krovaste površine sa feromonom, ili žutu ljepljivu ploču sa feromonom. Dovoljno je postaviti jednu do dvije lovke u maslinik i pratiti svaka dva tri dana.

 

Prskanjem protiv muhe

Kada primijetimo da se muha pojavljuje, odnosno da ulov raste i to na razini 2 odrasle muhe po lovci tjedno, tada možemo razmišljati i o suzbijanju. Ono se provodi na dva načina: Prskanje cijele krošnje insekticidom (dimetoat, deltametrin) – nije dozvoljeno u integriranoj ni ekološkoj proizvodnji! Prskanje dijela krošnje dimetoat + atraktant, spinosad + atraktant – dozvoljeno u integriranoj proizvodnji. Postavljanje lovki za masovni ulov – dozvoljeno u integriranoj i ekološkoj proizvodnji.

Što se tiče postavljanja lovki za masovni ulov, uvijek vrijedi preporuka da je učinkovitost lovki veća što se suzbijanje i organizirano postavljanje lovki provodi na većoj površini (više maslinika zajedno ili obuhvat većeg područja).

Djelovanje na maslinovu muhu iskazuju i neki sistemični insekticidi iz grupe neonikotinoida (imidakloprid, tiaklorprid), međutim u Republici Hrvatskoj nisu registrirani i nemaju dozvolu za primjenu na maslini.

Ako smo pratili preporuke i postavili lovke nešto prije cvatnje sredinom svibnja, te obavili jednu zaštitu početkom cvatnje, tada ni maslinov moljac više ne bio trebao biti problem. Ipak, ako se na lovkama pokaže da ga još uvijek ima iznad kritičnih brojeva, a to je 5 leptira /lovci na dan, ta da je dobro obaviti još jednu zaštitu sredinom lipnja kada je plod veličine 2 – 4 mm. Za ovo prskanje mogu se koristiti: prskanje cijele krošnje insekticidom (dimetoat, deltametrin) – nije dozvoljeno u integriranoj ni ekološkoj proizvodnji! Prskanje cijele krošnje mikrobiološkim insekticidom dozvoljeno jeu integriranoj proizvodnji. U ove dvije primjene preporuka je dodati jedno od gnojiva na bazi bora u svrhu bolje oplodnje. Postavljanje lovki za masovni ulov – dozvoljeno u integriranoj i ekološkoj proizvodnji.

 

Sredstva na osnovi piretrina

Djelovanje na maslinovog moljca iskazuju i sredstva na osnovi piretrina koji je dozvoljen u ekološkoj proizvodnji, zatim regulatori razvoja koji su u pravilu dozvoljeni u integriranoj proizvodnji ali kako sredstva nisu registrirana na maslini, tako i nemaju dozvolu (diflubenzuron, teflubenzuron, flufenoksuron, fenoksikarb, tebufenozid, lufenuron, metoksifenozid i novoluron). Tu su i sredstva iz skupine neonikotinoida (imidakloprid, tiakloprid)

Jasminov moljac je štetnik dobro poznat posljednjih desetak godina osobito rasadničarima i onima koji su posadili mlade maslinike. Izgrizanjem vrhova (lišća i pupa) potpuno remeti oblikovanje krošnje i zaustavlja vegetativni porast. U pravilu ovog štetnika rješavaju prskanja usmjerena protiv maslinovog moljca pa i muhe, ali u slučaju jačeg napada bit će potrebno obaviti prskanja istim sredstvima. I za ovog štetnika postoji lovka delta tipa koja se može objesiti u krošnju i na taj način pratiti dinamika pojave štetnika.

Djelovanje na maslinovog moljca iskazuju i sredstva na osnovi piretrina koji je dozvoljen u ekološkoj proizvodnji, zatim regulatori razvoja koji su u pravilu dozvoljeni u integriranoj proizvodnji ali kako sredstva nisu registrirana na maslini, tako i nemaju dozvolu (diflubenzuron, teflubenzuron, flufenoksuron, fenoksikarb, tebufenozid, lufenuro, metoksifenozid i novoluron). Tu su i sredstva iz skupine neonikotinoida (imidaklopri, tiakloprid) za koje isto valja napomenuti da unatoč djelotvornosti nemaju dozvolu na maslini.

Maslinin svrdlaš je iznenadio svojom pojavom 2011. godine te ga otada nažalost više i ne zaboravljamo. Radi se, dakle, o kornjašu iz porodice pipa koja ubada plod u razdoblju lipnja i srpnja i uzrokuje karakteristične deformacije i opadanje plodova. Ovdje treba još jednom napomenuti da ovaj štetnik ima jednu generaciju godišnje, a moguće i jednu generaciju u dvije ili više godina. U našim uvjetima ovo nije dovoljno ispitano.

 

Buha je buha

Svrdlaš se najčešće ne javlja u nekoj velikoj mjeri, a i kad se javi obično se rokovi suzbijanja poklope sa suzbijanjem maslinovog moljca pa ga maslinari suzbiju i ne znajući. Godine 2011. njegova je pojava bila izražena i štetnik je očito izbjegao rokove tretiranja usmjerene protiv maslinovog moljca. Za ovog štetnika zasad ne postoje lovke sa feromonima ili atraktantima tako da je jedini način praćenja metoda otresanja grana. Ovo ipak provode samo stručne službe ili instituti koji će zasigurno na vrijeme i izvijestiti maslinare. Što se suzbijanja tiče, treba opet naglasiti da ovaj štetnik prezimi u tlu, te obrada tla u zimskom i proljetnom razdoblju (do sredine svibnja) daje rezultata u mehaničkom suzbijanju štetnika o čemu smo već i pisali. Ovo uostalom vrijedi i za maslinovu muhu koja također prezimi najvećim dijelom u tlu.

Što se tiče kemijskih sredstava, rezultat bi svakako trebao dati dimetoat u rokovima protiv maslinovog moljca (sredina – kraj svibnja te sredina do druga dekada lipnja). Vrlo je važno ovdje ne zakasniti, osobito u drugom roku u lipnju. Po potrebi može se provesti još jedno prskanje krajem lipnja ili u srpnju, no u pravilu i sa prva dva tretiranja i uz navedene mjere obrade tla štetnik bi se trebao suzbiti u većoj mjeri. Osim dimetoata, na ovog štetnika trebali bi djelovati i već spomenuti neonikotinoidi te neki od piretroida ali treba napomenuti da nemaju registraciju u maslini. Njihovu učinkovitost stoga bi trebalo ispitati i provesti doregistraciju, ali potencijalnu djelotvornost bi mogli imati.

Maslinova buha je štetnik za kojeg mnogi proizvođači misle da je maslinov moljac ne znajući da radi o maslinovoj buhi. U proljeće i ljeto mogu se vidjeti bijele pamučaste prevlake koje su nakupljene na vršnom lišću grančice ili oko plodova. Često se mogu javiti i u većoj mjeri pa obuhvatiti i veći dio stabla. Ukoliko se razmakne pamučasta prevlaka unutar tih nakupina može se primijetiti mali kukac sa krilima veličine 1 – 2 mm. Štetnik siše mlade izboje, cvatove, lišće i plodove masline. Ujedno izlučuje i velike količine medne rose. Time prvenstveno slabi stablo, grane su prekrivene bijelim prevlakama te je i fotosintetska aktivnost slabija, kao i vegetativni porast. Na mednu rosu gotovo obvezatno se naseli gljiva čađavica, stabla su vrlo neugledna a plodovi nečisti i slabo razvijeni.

Granotoč i vrbotoč

Suzbijanje često nije potrebno, ili se štetnik suzbija prskanjem drugih štetnika, primjerice maslinovog moljca. Međutim, ako se pojavi u većoj mjeri tada je prva mjera rezidba zaraženih izboja. Ako na izboju ima cvatova koji su zaraženi, tada ovo i nije dobra mjera jer ćemo odstraniti i budući urod. U tom slučaju treba pristupiti prskanju i to jednim od sistemičnih insekticida, primjerice dimetoat ili neki od preparata na bazi neonikotinoida koji bi zasigurno djelovali ali treba opet napomenuti da zasad na maslini nemaju registraciju. Često maslinari misle da će ovog štetnika riješiti kontaktnim insekticidima, (pireotroid), međutim štetnik je dobro skriven i zaštićen u pamučastoj prevlaki i samo sistemični insekticid može ga suzbiti. Ovo se obično provodi u dva roka kombinirajući zaštitu protiv maslinovog moljca: početkom cvatnje (sredina ili kraj svibnja) i kada je plod veličine 1 – 4 mm, dakle upravo u lipnju. U prvim fazama pojave u stadiju mladih ličinki potencijalnu primjenu mogao bi imati i insekticid na osnovu piretrina, no ovo bi u našim uvjetima trebalo i ispitati.

Granotoč i vrbotoč su još dva štetnika koje smatramo bitne spomenuti u narednom periodu. Tipični su štetnici drva i znaju uzrokovati velike štete, ne samo u maslinarstvu već i kod drugih drvenastih kultura, od voćnih vrsta do parkovnih vrsta.

Ove štetnike nema nikakvog smisla prskati insekticidima jer će se malo postići. Ekonomski, stručno, a i ekološki je najopravdanija uporaba lovki s feromonom za detektiranje i za masovni ulov ovog štetnika. Ovo je na kraju krajeva metoda koja je prokušana i dosta se koristi u Europi i kod drugih voćnih vrsta (jabuka, orah). Na tržištu su dostupne lovke s posebnim feromonima za jednu i za drugu vrstu, ovisno koja je veći problem. Za lovke za ove štetnike vrijedi pravilo da se moraju postaviti po mogućnosti na povišeno mjesto – iznad krošnje masline, najbolje pričvršćene na motku privezanu za stablo. Rezultati pokusa pokazali su da lovka postavljena na nekih 6 m visine lovi desetak puta više leptira nego lovka postavljena na 2 m visine, jer je zona iznad krošnje zona leta leptira. Lovke se po potrebi skidaju i isprazne ili očiste, a ulovljeni leptiri se zabilježe ako se radi o metodu praćenja ili jednostavno istresu ako se radi o metodi masovnog ulova. Za praćenje, kao i u prethodnim slučajevima može poslužiti broj lovki od 2 – 3 / ha, a za metodu masovnog ulova broj od 20 – 25 lovki / ha.

 

Stiglo paunovo oko

Paunovo oko je najvažnija gljivična bolest masline koja se zahvaljujući kišnoj zimi i proljeću te i ne baš niskim temperaturama ovo proljeće očito raširila. Dosta je maslinika ovo proljeće poprimilo simptome zaraze paunovim okom što može prouzrokovati dosta problema kasnije. Potrebno je procijeniti koliki je postotak krošnje eventualno zaražen ovom bolešću. U masliniku možemo odabrati 15 do 20 stabala, te na svakom stablu odabrati po 5 grana.

Ako procijenimo da je ukupno zaraženo oko 20 posto listova, odnosno krošnje, tada je zaraza ozbiljnija. U tom slučaju zaražene grane potrebno je orezati, iznijeti iz maslinika i spaliti, a nikako ostaviti u masliniku na tlu. Krošnju je u rezidbi trebalo dobro prorijediti kako bi se osiguralo strujanje zraka, ali uslijed zaraze nije kasno ovo obaviti ni sada. Ovo nije sve, jer ako je maslinik omeđen gustim živicama ili višim stablima, optimalno bi bilo prorijediti i živice i rubna stabla kako bi strujanje zraka u masliniku bilo omogućeno.

Za suzbijanje paunovog oka maslinu treba dobro okupati prskanjem ili raspršivanjem nekim od bakrenih sredstava koja su dozvoljena u konvencionalnoj, integriranoj i ekološkoj proizvodnji uz manje iznimke. Ovo treba obaviti još u lipnju osobito ako je dio lipnja kišovit. Jedan od najvažnijih momenata za prskanje je i oko Velike Gospe odnosno u drugoj dekadi kolovoza. Ovo je iz razloga što već krajem kolovoza i u rujnu počnu jesenske kiše, temperature nisu toliko visoke te je i veća relativna vlaga zraka što gljivici odgovara te se i aktivira. Kako bakrena sredstva imaju karencu od 15 do 56 dana, ovaj rok nam ostavlja dovoljno vremena do berbe, a da ipak pravovremeno zaštitimo masline. Kao novost navodimo da su na raspolaganju i fungicidi na osnovi krezoksim metila i tebukonazola.

 

Kako protiv korova

Zahvaljujući ne prehladnom vremenu, ali sa izrazito puno oborina, ove godine problem mnogima pričinjavaju i korovi, bilo da se radi o uskolisnim, širokolisnim, jednogodišnjim ili višegodišnjim korovima. Korove možemo suzbijati mehaničkim putem (obradom tla – kopanjem, frezanjem, roto drljanjem ili kultiviranjem) ili košnjom. Ako primjenjujemo herbicide, na raspolaganju su sredstva na osnovi glifosata, sredstva na osnovu glufosinata i sredstva na osnovi dikvata. Potrebno je napomenuti da su sredstva na osnovi glifosata sistemična sredstva koje biljka upija. Upravo zato moramo dobro paziti ima li izbijanja mladih izdanaka iz guke na maslini da ne bi i maslina povukla herbicid. Ako prskanje provedemo do polovice svibnja ovo i nije izraženo, ali iza tog roka u periodu koji slijedi isto može biti problem. Sredstva na osnovi glufosinata i dikvata djeluju kontaktno te se ne upijaju u biljno tkivo i njima možemo korove suzbijati bez navedene bojazni. Ova sredstva dozvoljena su u konvencionalnoj proizvodnji, dok su u integriranoj proizvodnji dozvoljena sredstva na osnovi glifosata i glufosinata. Dikvat kao perzistentan herbicid novim Tehnološkim uputama više nije dozvoljen.

 

Iz časopisa Maslinar, lipanj 2013.

Previous
Next
Previous
Next

Maslinar u vašem
inboxu!

Primajte novosti i zanimljivosti iz svijeta maslinarstva jednom tjedno!