Kolika je šteta od neobrađenog državnog zemljišta

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Pita se kolumnist Maslinara Sinaj Bulimbašić, napominjući kako je krajnji čas da se država pozabavi s ovim problemom

Tužno je da se nakon dvadeset i pet godina općinske strukture u priobalju i dalje ne snalaze, državni organi ne brinu, a zemlja stoji zapuštena i neobrađena. Ako država zaista misli ozbiljno, posebno u kriznim vremenima, u što sumnjam, onda bi se tijekom samo jedne godine moglo sve riješiti i podijeliti neobrađeno i zapušteno zemljište zainteresiranima, kojih ima jako mnogo.

Zapušteno, a državno

Evo dok ovo pišem, jedan naš saborski zastupnik, ekonomist po struci, u Saboru je na sjednici na temu donošenja zakona o uvođenju eura, rekao: „Godišnje država gubi vrijednost od dva i po pelješka mosta, samo od štete što ne naplaćujemo porez na neobrađena poljoprivredna zemljišta u privatnom vlasništvu.“ A kolika je onda godišnja šteta, što se ne obrađuje zapušteno državno zemljište?

Vlasnik – država tog zemljišta bi mogla strojevima koji su prije desetak godina kupljeni sredstvima nas poreznih obveznika, ako su još uvijek u vlasništvu države, ako ih nije netko u međuvremenu posudio i zaboravio vratiti, pripremiti terene za sadnju novih poljoprivrednih kultura. Poticajima iz EU može se pripremiti kvalitetne i adekvatne terene i osigurati sadnice budućim poljoprivrednicima, te napokon riješiti ne samo neugledne, tzv. šumske površine, a uz to i opasne požarne terene, nego zaposliti velik broj mlade populacije, smanjiti uvoz poljoprivrednih proizvoda i izgraditi proizvodne pogone.

Komplicira se s neriješenim vlasništvom i katastrom, izmišljaju zakoni i paragrafi o privatnom, neotuđivom vlasništvu, a nitko da spomene Zakon o obvezi iskorištavanja poljoprivrednih površina, kao nacionalnog bogatstva i oporezivanju zapuštenih površina; nitko da spomene mogućnost da se takve površine javnim natječajem daju u najam na dvadeset godina onima koji žele raditi i proizvoditi, što znači ne izvlastiti stvarne vlasnike, već legalizirati služnost, upravo onako kako je to radila stara Austro-Ugarska prije stotinu i više godina.

Nerad i korupcija

Nesporazumi na relaciji država, županija, grad i općina i sukobljavanja oko nadležnosti davanja u zakup ili u služnost zemljišta očit su dokaz nerada i korupcije. Lakše je praviti probleme tamo gdje ih nema, koristeći povijest i njezine zablude, ukazivati na probleme u susjedstvu i bijedu s drugih kontinenata, pomagati nesretnim izbjeglicama, nego s riječi (predizbornih obećanja) prijeći na djelo.

Nije u pitanju samo maslina i maslinovo ulje, u pitanju su sve uljarice i žitarice, pčelinji proizvodi, povrće i voće, meso i riba, koje uvozimo u enormnim količinama. Žalosno je da naši mladi odlaze raditi u druge države, upravo u te pogone koje nama svakodnevno isporučuju uvozni med, ulje, tijesto za kruh i kolače, češnjak, sladoled, konzervirano povrće i voće i mnogo toga što svakodnevno vidimo u našim trgovinama.

Iz novog broja časopisa Maslinar

NARUČITE ČASOPIS

Previous
Next
Previous
Next