Ljekovito bilje u masliniku | Maslačak čisti organizam

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Maslačak ili divlji radić, mliječnjak, žućanik, mljekača, gorko zelje… mnoge žene prepoznaju kao cvijet koji su u mladosti zvale „voli me – ne voli me“, kojem su trganjem latica ili puhanjem glavice, ispitivale svoju ljubav. Grci su ga koristili za liječenje očiju ili kao poticajno sredstvo za bolje mokrenje.

Pahuljice
Maslačak je trajna, samonikla i zeljasta biljka, čiji svi dijelovi sadrže mliječni sok. Raste na pašnjacima, oranicama, ali i na obrađenim poljoprivrednim površinama,
na priobalju ali i na visokim planinama. Korijen mu je vretenast i snažan, a može biti dug do 40 cm. Stabljika je uspravna, okrugla i šuplja, a naraste i do 20 cm u visinu.

Listovi maslačka su složeni u prizemnu rozetu, lancelasti i duboko perasto urezani, jako gorkog okusa.
Cvjetovi su dvospolni, zlatnožute boje, jezičasti, skupljeni u glavice promjera 4 cm, a cvjetaju od kraja travnja sve do listopada. Cvjetovi se otvaraju od ranog
jutra i ostaju otvoreni sve do podne, ali za vrijeme oblačnog i kišnog vremena ostaju zatvoreni cijeli dan.
Nakon cvatnje, cvijet se pretvara jako prepoznatljive pahuljice koje se puhanjem rasprše na sve strane. Listove maslačka beremo do svibnja, prije nego što biljka
procvjeta. Mlade listove koristimo za kuhanje s drugim povrćem, posebno kao dio mišancije. Tvrde cvjetne pupoljke kiselimo u octu, kao i kapare.

Medonosan
Maslačak se od najstarijih vremena u pučkoj medicini koristi kao lijek. U proljeće se kopa i koristi korijen, koji je bogat mliječnim sokom, koji se pretvara u inulin.
Koristi se za čaj, kao diuretik, ali i za poboljšanje rada bubrega, u svakom slučaju svi dijelovi maslačka se mogu koristiti za detoksikaciju organizma.
Maslačak je dobra medonosna biljka. Pčele sa cvijeta sakupljaju obilne količine peluda i nešto manje nektara. Medi gotovo tri proljetno-ljetna mjeseca i daje do 3
kilograma meda na hektar. Kada govorimo o medu u kojem prevladava nektar maslačka (jer se o sortnom medu maslačka teško može govoriti, budući da u isto vrijeme na livadama cvate mnoštvo drugih cvjetnica) žute je boje i brzo se kristalizira. Cvjetni prah sadrži 11 posto bjelančevina, 13 posto masti i 40 posto šećera.

Priredio Sinaj Bulimbašić

Više u novom broju Maslinara!

Časopis

Previous
Next
Previous
Next