Kolumnist Maslinara Sinaj Bulimbašić komentira najnovije statističke podatke, prema kojima je više od polovice hrvatskih maslinara starije od šezdeset godina.
Prema službenim podacima objavljenih od strane revizorskog Europskog suda, u posljednjem desetljeću u članicama Europske unije ugašeno je preko četiri milijuna farmi. Ništa nije bolje ni u Hrvatskoj jer, prema izvješću Ministarstva poljoprivrede u periodu od 2013. do 2018. godine, izbrisano je iz registra OPG-ova preko 25 tisuća, naime 2013. godine bilo ih je 185.000, a danas oko 160.000.
Dok se u ravničarskim predjelima površine osnovnog OPG-a dijele na dvije, tri parcele i prebacuju na sina ili kćerku, koji osnivaju nove OPG-ove, kako bi dobili više novčanih poticaja, u maslinarstvu to nije slučaj, jer je ionako najveći broj maslinika na površini od jednog hektara. A poznato je da se izravni poticaji isplaćuju ako je obradiva površina OPG-a veća od jednog hektara. Oni manji nemaju pravo na izravna plaćanja, ali mogu svoje proizvode izravno prodavati, bez „fiskalizacije“ na tržnicama, jer nisu komercijalni proizvođači. Nedavno je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore izjavio kako duboko vjeruje da u Hrvatskoj djeluje oko 25.000 OPG-ova, koji se stvarno bave poljoprivredom, što nam potvrđuju i podaci da preko 70.000 OPG-ova nema niti jednog zaposlenog, 50.000 ima samo jednog, 20.000 ima dva zaposlena, a svi ostali OPG-ovi imaju od tri do pet zaposlenih. Što se tiče maslinarskih OPG-ova ovi podaci su još gori, gotovo da i nema OPG-a koji ima zaposlenika.
Više u časopisu Maslinar broj 52, lipanj 2018.
