Dr.sc. Tea Bilušić pojašnjava kako se protiv metaboličkog sindroma boriti prehranom baziranom na maslinovom ulju.
Vrlo je vjerojatno da je mali broj ljudi upoznat sa značenjem pojma metabolički sindrom, kao i sa mogućnošću da ga imaju ili da imaju predispoziciju da ga dobiju. Za metabolički sindrom se nedvojbeno može konstatirati da je tegoba suvremenog čovjeka. To je naziv za skupinu poremećaja koji se očituju kroz četiri ključna faktora: 1) pretilost tj. nakupljanje masnog tkiva u predjelu stomaka, 2) dislipidemija (povećana razina triglicerida u krvi, smanjena koncentracija «dobrog» HDL kolesterola i povećana koncentracija «lošeg» LDL kolesterola, 3) povećani krvni tlak (hipertenzija), 4) poremećaj metabolizma glukoze (inzulinska rezistencija).
Sindrom X
U znanstvenoj literaturi metabolički sindrom se još naziva sindrom inzulinske rezistencije, kobni kvartet, sindrom X. Sindrom X je prvi opisao 1988. godine profesor Gerry Reaven s prestižnog američkog sveučilišta Stanford. Ovaj sindrom predstavlja rizik za oboljenje od dijabetesa tipa 2 i za bolesti krvožilnog sustava (srčanog i moždanog udara). Iako je etiologija ovog sindroma nepoznata, ona podrazumijeva složenu interakciju genetskih, metaboličkih i vanjskih faktora. Znanstvenici se slažu da neuravnotežena prehrana, izostanak fizičke aktivnosti (sjedilački način života), pušenje, nedostatak sna i svakodnevni stres utječu na pojavu ovog sindroma i u uskoj su vezi s nakupljanjem masnog tkiva u organizmu. Ono što posebno brine je veliki postotak oboljelih od ovog sindroma, posebno izražen u industrijski razvijenim zemljama gdje ljudi prakticiraju tzv. zapadnjački tip prehrane karakteriziran unosom visoko prerađenih namirnica koje imaju dosta soli, visokim unosom rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masnoća. Prema podacima više od 100 milijuna Amerikanaca boluje od ovog sindroma, a u Hrvatskoj, koja je došla na peto mjesto u Europi po broju pretilih osoba, gotovo trećina stanovništva ima ovaj sindrom.
Posebno zabrinjavaju podaci prema kojima od ovog sindroma sve više obolijevaju predškolska i školska djeca te adolescenti, a predviđanja stručnjaka su vrlo zabrinjavajuća. Opseg struka je jedan od glavnih kriterija za dijagnosticiranje metaboličkog sindroma. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), taj broj kod muškaraca ne smije preći 102 cm, a kod žena 88 cm.
Loša i dobra prehrana
Smatra se da je prehrana jedan od važnijih faktora u prevenciji nastanaka metaboličkog sindroma. Kontinuirani prekomjeran unos rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masti tijekom određenog vremenskog perioda dovodi do poremećaja metabolizma glukoze i koncentracija inzulina biva kronično povišena. Stanice postaju rezistentne na inzulin i relativno mala količina glukoze se razgrađuje, a istovremeno koncentracija glukoze u krvi postaje visoka. Takvo stanje dugoročno dovodi do dijabetesa tipa 2.
Druga važna činjenica povezana s ovim sindromom odnosi se na akumulaciju adipoznog tkiva u predjelu trbuha u kojem se dolazi do nakupljanja toksičnih tvari iz okoliša. Većina toksina iz okoliša ili iz hrane koju konzumiramo topljiva je u mastima uslijed čega toksini zaostaju u masnom tkivu u organizmu i utječu na metabolizam glukoze i kolesterola. Toksini mogu pridonijeti razvoju pretilosti, povećati upalne procese u organizmu i izazvati oštećenja na mitohondrijima, koja dovode do pojave oksidacijskog stresa u organizmu. S obzirom na navedeno, pravilan odabir prehrane je izuzetno važan, što potvrđuje i niz provedenih intervencijskih studija od kojih se veliki broj odnosi na povoljan utjecaj Mediteranske prehrane i samog maslinovog ulja na prevenciju pojave metaboličkog sindroma.
SUN studija, provedena na Sveučilištu u Navarri, trajala je 6 godina i njezini su rezultati pokazali da prakticiranje Mediteranske prehrane smanjuje rizik od metaboličkog sindroma. Nadalje, ENCA studija, provedena na Kanarskim otocima, pokazala je povoljan utjecaj Mediteranske prehrane i samog maslinovog ulja na smanjenje krvnog tlaka. PREDIMED studija, provedena u Španjolskoj na 847 muškaraca i žena, trajala je 5 godina i imala je za cilj identificirati komponente iz Mediteranske prehrane koje su najviše odgovorne za njezin povoljan učinak na pojavu metaboličkog sindroma. Studija je pokazala da maslinovo ulje, temeljna masnoća u Mediteranskoj prehrani, obiluje mononezasićenom masnom kiselinom (oleinska kiselina) koja regulira odnos «dobrog» i «lošeg» kolesterola (HDL-a i LDL-a) u organizmu i poboljšava osjetljivost stanica na inzulin te smanjuje rizik od povišenog tlaka.
List masline
Maslinovo ulje bogato je polifenolima koji imaju antioksidacijsko djelovanje koje je vrlo važno u prevenciji metaboličkog sindroma jer smanjuje rizik od pojave oksidacijskog stresa. Polifenoli iz maslinovog ulja imaju i druga biološka djelovanja koja mogu doprinijeti smanjenju rizika od ovog sindroma jer smanjuju razinu upalnih tvari u organizmu, utječu na regulaciju koncentracije lipida i na regulaciju glukoze u krvi.
Znanstvenici sa Sveučilišta Auckland i Sveučilišta Sydney proveli su intervencijsku studiju na 46 dobrovoljaca, u dobi od 33-55 godina, koji su uzimali kapsule ekstrakta lista masline u kojima je koncentracija polifenola prirodno veća od one u plodu masline ili maslinovom ulju. Ispitanici su uzimali 4 kapsule ekstrakta dnevno u kojima je koncentracija oleuropeina bila 51,1 mg, a koncentracija hidroksitirozola 9,7 mg. Rezultati istraživanja su pokazali poboljšanje regulacije glukoze u krvi nakon 12 tjedana uzimanja kapsula ekstrakta lista masline.
Znanstvenici se slažu da dva modela prehrane imaju prevencijsko djelovanje na pojavu metaboličkog sindroma: tzv. DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) dijeta koju propisuje američki Nacionalni institut za zdravlje i Mediteranska prehrana. Oba tipa prehrane imaju vrlo slične odrednice – svakodnevni unos svježeg, sezonskog voća i povrća, unos integralnih žitarica, zamjena zasićenih masnoća mononezasićenim masnoćama, poput oleinske kiseline iz maslinovog ulja, unos plave ribe koja je dobar izvor omega-3 masnih kiselina koje imaju protuupalno djelovanje, te ograničenje dnevnog unosa soli i redovita fizička aktivnost.
Imate li metabolički sindrom?
Opseg struka ³ 102 cm muškarci, ³ 88 cm žene
Trigliceridi ³ 150 mg/dL (1.69 mmol/L); HDL £ 40 mg/dL (1.04 mmol/L) muškarci, £ 50 mg/dL (1.29 mmol/L) žene
Krvni tlak ³ 130/85 mm Hg
Razina glukoze u krvi ³ 100 mg/dL (5.55 mmol/L)
Ako je detektirano 3 od 5 faktora, onda se može reći da se radi o metaboličkom sindromu.
