Suradnica Maslinara Dr.sc. Tea Bilušić piše o biološki aktivnim spojevima iz ekstra djevičanskog maslinovog ulja i lista masline koji imaju izraženo antikoagulacijsko djelovanje.
Po definiciji krvni ugrušak je zgrušana nakupina krvi koja kola krvotokom. Premda je grušanje krvi normalan proces u organizmu, nastanak krvnog ugruška može predstavljati veliku opasnost po zdravlje čovjeka. Nastanak ugrušaka, posebno u slučaju pojave inzulinske rezistencije i dijabetesa, smatra se nepoželjnim i dovodi do nastanka kroničnih oboljenja poput ateroskleroze, karcinoma i degenerativnih bolesti centralnog živčanog sustava.
Spojevi iz hrane
Gore navedeni pojam inzulinske rezistencije o kojem smo pisali u jednom od prethodnih brojeva Maslinara odnosi se na neosjetljivost receptora na stanicama na hormon inzulin uslijed čega glukoza ostaje u povećanoj koncentraciji u krvnim žilama, a uslijed manjka glukoze u stanici stanica počinje trošiti masti kao primarni izvor energije. Inzulinska rezistencija je posljedica neadekvatnog načina prehrane i prethodi nastanku dijabetesa. U slučaju nastanka krvnih ugrušaka potrebna terapija ima za cilj spriječiti nastanak srčanih i moždanih udara koristeći lijekove protiv zgrušavanja krvi (antikoagulansi). U cilju istraživanja prirodnih spojeva iz hrane koji imaju antikoagulacijsku aktivnost, a koji mogu biti izvrsna prevencija nastanku krvnih ugrušaka u prakticiranju adekvatnog režima prehrane, znanstvenici posebnu pozornost pridaju aktivnosti fenolnih spojeva iz ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Znanstvenici sa Sveučilišta u Ateni istraživali su djelovanje ekstra djevičanskog maslinovog ulja s povišenom razinom fenola na inhibiciju nastanke tromboze kod dijabetesa. Istraživanje je provedeno na stanicama izoliranim od dobrovoljaca (zdravih i oboljelih od dijabetesa tip II) poslije konzumacije ekstra djevičanskog maslinovog ulja s povišenom razinom fenola (40 mL ulja su uzimali). Ustanovili su ex vivo antiagregacijsko djelovanje fenolnih spojeva iz ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje se prvenstveno pripisuje sljedećim spojevima: oleokantalu, oleaceinu, oleokantalnoj kiselini, oleomisionalu, tirozolu, hidroksitirozolu i oleuropeinu. Ovdje treba istaknuti i činjenicu da su neki od ovih fenolnih spojeva tek u novije vrijeme detektirani i u kemijskom pogledu opisani od strane znanstvenika sa Sveučilišta u Ateni (Farmaceutski fakultet), a to su oleacein, oleokantalna kiselina i oleomisional. Sposobnost fenolnih spojeva da inhibira nastanak krvnih ugrušaka induciranih mehanizmima tromboze (ADP, TRAP i PAF) opisana je kao IC50 vrijednost (koncentracija ciljanog spoja koja izaziva 50%-tnu inhibiciju faktora tromboze). Od gore navedenih fenolnih spojeva oleokantal je pokazao najbolju inhibicijsku aktivnost na mehanizam tromboze ADP.
Više u časopisu Maslinar dvobroj 58/59, lipanj/kolovoz 2019.
