Dr.sc. Tea Bilušić iznosi znanstvene spoznaje o koristi mediteranske prehrane na crijevnu mikrofloru i očuvanje zdravlja
Probavni sustav predstavlja važnu liniju obrane organizma od utjecaja nepoželjnih faktora iz okoliša. Na njegovu optimalnu funkciju uvelike utječe način prehrane. Prema današnjim znanstvenim spoznajama, probavni sustav čovjeka sastoji se od oko 1014 mikroorganizama, od kojih su većina bakterije koje su s domaćinom razvile simbiotski odnos.
Mikrobna zajednica
U svojoj knjizi Fermentirana mlijeka, dr. Dubravka Samaržija navodi podatak da mikrobna zajednica ili kako se još naziva mikrobiota u probavnom sustavu čovjeka sadrži više od 1000, a prema nekim pretpostavkama i do 10.000 različitih vrsta.
Smatra se da je do sada opisano više od 1800 rodova i više od 300 različitih mikrobnih vrsta. Iz navedenog proizlazi da je broj bakterija barem 10 puta veći od broja stanica u ljudskom organizmu! Ukupan genom svih bakterija probavnog sustava sadrži više od 5 milijuna gena, što je za dva reda veličine više od ukupnog broja čovjekovih gena! Faktori koji najviše utječu na stabilnost i raznolikost crijevne mikroflore su prehrana, okoliš, genetika, životna dob, bolest i antimikrobna terapija.
Dobro je poznato da je Mediteranska prehrana, koja je 2013. upisana na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine, je od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) priznata kao tzv. zlatni standard pravilne prehrane.
Pozitivni učinci Mediteranske prehrane na očuvanje zdravlja čovjeka mogu se ukratko svesti na sljedeće stavke: svakodnevan unos sezonskog voća i povrća kao izvora biološki aktivnih spojeva, vitamina, minerala i biljnih vlakana, unos maslinovog ulja kao važnog izvora mononezasićene masne kiseline (oleinska kiselina) i fenolnih spojeva, unos crnog vina kao izvora biološki aktivnih spojeva (resveratrola, plavo-ljubičastih pigmenata antocijana), nizak glikemijski indeks ovog režima prehrane, što je posebno važno u prevenciji od inzulinske rezistencije i razvoja dijabetesa tipa 2.
Terapeutski učinci
Na zdravlje probavnog sustava posebno utječe unos tzv. funkcionalnih namirnica kojih u Mediteranskoj prehrani ima u dovoljnoj mjeri. Termin funkcionalna namirnica odnosi se na onaj tip namirnice koja osim nutritivnih funkcija ima i određene terapeutske učinke na organizam čovjeka. Takve su namirnice u svom sastavu bogate određenim komponentama npr. biljnim ili prehrambenim vlaknima, biološki aktivnim spojevima ili fitokemikalijama ili pak određenim vrstama probiotičkim mikroorganizama koji imaju povoljan učinak na zdravlje čovjeka.
Kao primjer takvih namirnica u Mediteranskoj prehrani možemo navesti maslinovo ulje, mnoge voćne vrste (orasi, smokva, bademi, crno grožđe, šipak), plava riba (izvor omega-3 masnih kiselina), fermentirana mlijeka (kozje mlijeko) i sirevi od ovčjeg mlijeka. U probavnom sustavu čovjeka raspodjela mikroorganizama je takva da se najveći broj mikroorganizama nalazi u debelom crijevu. Homeostazom se označava stanje stabilne i pravilno izbalansirane probavne mikroflore čovjeka, dok se termin disbioza koristi za označavanje tri stanja disbalansa crijevne mikroflore.
Moguć je porast patobiotika pri čemu u sastavu crijevne mikroflore prevladavaju nepoželjni mikroorganizmi poput E. col; potom je moguć gubitak raznovrsnosti crijevne mikroflore koji se u pravilu događa kod učestale konzumacije visoko prerađene hrane i kod prakticiranja neraznovrsne prehrane. Treći tip disbioze povezuje se sa smanjenjem broja povoljnih mikroorganizama poput bakterija iz rodova Lactobacillus i Bifidocaterium.
Tipična Mediteranska prehrana karakteristična je po unosu fermentiranih mliječnih proizvoda koji predstavljaju izvrstan izvor probiotičkih bakterija poput bakterija iz rodova Lacotobacillus i Bifidobacterium. Nadalje, crijevna mikroflora stvara procesom fermentacije cijeli spektar spojeva s povoljnim djelovanjem u organizmu (biturati koji su fermentacijskih produkti prehrambenih vlakana, konjugirana linolna kiselina, masne kiseline kratkog lisna, enterolakton koji nastaje od lignana koji se nalazi u sjemenkama sezama i lana, urolitin A i B koji nastaju od elagične kiseline koja se nalazi u jagodama, šipku i orahu).
Znanstvenici smatraju da ovi produkti procesa fermentacije u debelom crijevu inhibiraju nastanak i razvoj karcinoma na način da kontroliraju proliferaciju stanica karcinoma u crijevima i sprječavaju prekomjeran rast patogenih mikroorganizama te potiču obrambeni mehanizam u crijevima.
Dobre navike
Znanstveni radovi navode da se poremećaj crijevne mikroflore može dovesti u vezu s nizom oboljenja poput metaboličkog sindroma, upalnih bolesti, upalne bolesti crijeva. Navodi se da prehrambene navike mogu utjecati čak 57% na varijacije u sastavu crijevne mikroflore, dok je utjecaj genetskih faktora u tom smislu svega 12%.
U osnovi uloga crijevne mikroflore može se gledati sa dva aspekta: a) saharolitička razgradnja poput gore navedenih fermentacijskih produkata složenih ugljikohidrata i ostalih jednostavnih šećera što se događa prvenstveno pri unosu namirnica biljnog podrijetla, b) proteolitička razgradnja pri čemu se događa razgradnja proteina. Prema suvremenim znanstvenim spoznajama, saharolitička razgradnja od strane crijevne mikroflore smatra se bitno povoljnijom za očuvanje zdravlje u odnosu na tzv. putrefakciju (proces razgradnje proteina).
Gore su navedeni razlozi za to budući da produkti koji nastaju saharolitičkom razgradnjom štite organizam od štetnih procesa, posebno od štetnog djelovanja kancerogenih spojeva koji su produkt razgradnje proteina. Rizik od proteolitičke razgradnje bakterijama crijevne mikroflore koji se događa pri unosu crvenog mesa i mesnih prerađevina su štetni, kancerogeni spojevi koji nastaju kao nusprodukt takvog metaboličkog procesa.
Mediteranska prehrana je u svojoj osnovi polu-vegetarijanska prehrana koja obiluje unosom prehrambenih vlakana iz voća, povrća (posebno mahunarke) te integralnih žitarica i stoga je nedvojben njezin pozitivan učinak na crijevnu mikrofloru i u konačnici na očuvanje zdravlja.
Preuzeto iz 57.broja
Za više informacija o maslinama i maslinarstvu, pretplatite se na časopis Maslinar.
