O tome kako pravilna prehrana u koju spada i maslinovo ulje, može utjecati na aktivnost gena, piše stručna suradnica Maslinara, dr.sc. Tea Bilušić
Čovjek je u neprestanoj interakciji s okolišnim faktorima, među kojima hrana predstavlja jedan od najvažnijih za očuvanje zdravstvene ravnoteže. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) stopa oboljenja od kroničnih bolesti poput bolesti krvožilnog sustava, dijabetesa tipa 2, pretilosti, karcinoma mogla bi se značajno smanjiti (više od 40 posto) uklanjanjem glavnih rizika za njihov nastanak, a to su nepravilan način prehrane, izostanak fizičke aktivnosti, pušenje, izloženost kroničnom stresu, prekomjerna konzumacija alkohola. Bez jasnih strateških mjera u cilju smanjenja rizika od kroničnih bolesti one će nastaviti predstavljati jedan od glavnih izvora troškova za društvo s prijetnjom potpunog kolapsa zdravstvenog sustava u razvijenim zemljama.
Hrana i geni
Komponente hrane interferiraju s genomom čovjeka na način da pojednostavljeno rečeno smanjuju ili pojačavaju aktivnost nekoga gena. Upravo na tom tragu razvija se novo područje znanosti o hrani koje se bavi ciljanim utjecajem komponenti hrane na aktivnost gena u organizmu čovjeka sa svrhom ranog prepoznavanja rizika pojedinca od kroničnih oboljenja. To se novo područje naziva nutrigenomika. Još jedno novo znanstveno područje sve više pobuđuje interes znanstvenika, a naziva se epigenetika.
Više u časopisu Maslinar broj 32
