Stručna suradnica Maslinara, dr.sc. Tea Bilušić piše o utjecaju Mediteranske prehrane na reproduktivnu sposobnost tj. na povećanje stupnja plodnosti.
Koncept Mediteranske prehrane prvi je put opisan u okviru istraživanja pod nazivom Studija sedam zemalja koje je provodio američki nutricionist Ancel B. Keys u razdoblju od 1958. do 1970. godine. Istraživanje je imalo za cilj usporediti učestalost pojave bolesti krvožilnog sustava, životni vijek i način života populacije sedam zemalja: Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske, Finske, Japana, Italije, Grčke i ex-Jugoslavije. U studiju je bilo uključeno 12.763 ispitanika u dobi od 40-59 godina podijeljenih u 16 skupina iz navedenih sedam zemalja.
Rezultati studije pokazali su značajne razlike u smrtnosti i u obolijevanju od bolesti krvožilnog sustava između stanovnika mediteranskog područja i ostalih sudionika studije. Razlike su bile posebno uočljive u odnosu na sudionike iz sjeverne Europe i SAD-a. Utvrđeno je da najbolje zdravstveno stanje i najmanji rizik obolijevanja od bolesti krvožilnog sustava i karcinoma ima skupina ispitanika s otoka Krete u Grčkoj. Objašnjenje dugovječnosti i boljeg zdravstvenog stanja tih populacija bilo je u načinu prehrane te u činjenici da su, u usporedbi s drugim skupinama, ti ispitanici bilo tjelesno aktivniji. Rezultati te studije predstavljaju prvi znanstveni dokaz veze između prehrane s niskim udjelom namirnica životinjskog podrijetla (koja sadrži malo zasićenih masnih kiselina) i manje smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava.
Tijekom narednih desetljeća mnoga su znanstvena istraživanja potvrdila zdravstveni učinak tzv. Mediteranske prehrane. Mediteransku prehranu ukratko karakterizira svakodnevni unos cjelovitih žitarica, voća i povrća, mahunarki i orašastih plodova. Maslinovo ulje preporuča se kao glavna masnoća za pripremu hrane, dok se savjetuje umjerena konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda. Također, svakodnevno se savjetuje umjerena konzumacija crnog vina uz obrok. Mediteranska prehrana nadalje uključe konzumaciju (nekoliko puta tjedno) ribe, peradi i jaja te nekoliko puta mjesečno crvenog mesa. Danas je tradicionalna Mediteranska prehrana postala sinonim za poželjan režim prehrane koji se preporuča populaciji zapadne kulture koja želi promijeniti svoje prehrambene navike u cilju očuvanja zdravstvene ravnoteže.
Više u časopisu Maslinar broj 51, travanj 2018.
