Mediteranska prehrana snižava rizik razvitka koronarne bolesti, raka, demencije i Alzheimerove bolesti
Mediteranska prehrana, pojam koji je kroz desetljeća postao sinonim za zdravlje i dugovječnost, 2020. godine je proslavio svoj četrdeseti rođendan. Medicinska definicija mediteranske prehrane formirana je 1980. godine na temelju opsežne studije američkog doktora
Ancela Keysa provođene od 1958. u sedam zemalja – Italiji, Grčkoj, bivšoj Jugoslaviji, Finskoj, Nizozemskoj, Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama – u sklopu koje su se pratile prehrambene navike ispitanika i njihova sklonost obolijevanju od koronarne bolesti, u članku naslovljenom Četrdeset godina mediteranske prehrane: Što je sljedeće za najzdraviji način prehrane piše Costas Vasilopolous, novinar maslinarskog portala Olive Oil Times.
U bivšoj Jugoslaviji, prema podacima objavljenim na web stranici posvećenoj navedenoj studiji, www.sevencountriesstudy, istraživanje se provodilo na pet lokacija, dvije u Hrvatskoj – u selima na dalmatinskoj o bali južno od Splita i u selima uokolo Dalja u Slavoniji, i tri u
Srbiji – u selu Velika Krsna, i gradovima Zrenjaninu i Beogradu. Istraživanje u Hrvatskoj provodio je doktor Ratko Buzina, a Dalmacija i Slavonija odabrane su zbog različite prehrane – mediteranske i istočnoeuropske bogate životinjskim mastima, navodi se na spomenutoj web stranici.
Priredila Mladena Mimica Varnica
Ulomak iz teksta objavljenog u 65. broju časopisa Maslinar.
Za više informacija o maslinama i maslinarstvu, pretplatite se na časopis Maslinar.
