Muha je opasnija nego ikad, pobijedite je

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Stručni suradnik Maslinara, Kristijan Franin, ističe da je unatoč vrućinama maslinova muha opasnija nego ikad i donosi sva sredstva kojima se valja izboriti protiv ovog štetnika.

Tijekom srpnja zabilježene su visoke temperaturne vrijednosti, ponekad i iznad 35 °C što će se zasigurno negativno odraziti na urod maslina, pogotovo ako se ostvare meteorološke prognoze koje najavljuju dugo sušno razdoblje. Međutim, pozitivno je što ovakvi uvjeti ne idu u prilog nekim štetnicima masline kao što je maslinina muha koja je protekle godine bila jedan od važnijih uzročnika masovnog propadanja plodova.

 

Kako protiv muhe

Visoke temperature, posebno iznad 35 °C (barem 3 do 5 dana uzastopno) uzrokuju sterilitet imaga, uništavaju jaja i prvi stadij ličinke u plodu pa ako se nastave ovakvi uvjeti možemo očekivati snižavanje populacije ovog štetnika. Prema podacima savjetodavne službe krajem lipnja i početkom srpnja  na čitavom maslinarskom području Hrvatske zabilježen je ulov prve generacije maslinine muhe. Na pojedinim lokalitetima Splitsko-dalmatinske županije je registriran ulov od 50 do 100 odraslih oblika tjedno, što indicira vrlo jak intenzitet leta. Visok broj muha po lovci je vjerojatno posljedica prošlogodišnje situacije. Uvjeti za razvoj muhe su tijekom ljetnog perioda protekle godine bili idealni. Osim toga blaga zima omogućila je visok postotak prezimljenja. Budući da je aktivnost muhe vezana uz klimatske čimbenike posebno toplinu, mogli bismo pretpostaviti da ukoliko se nastavi period visokih temperatura takvi uvjeti smanje biološki potencijal maslinine muhe.

Naprotiv, ako se temperaturne vrijednosti spuste, moguće je očekivati vrlo jak napad. U ovom periodu na lokalitetima gdje nije zabilježena visoka brojnost odraslih jedinki kao preventivnu mjeru poželjno bi bilo koristiti zatrovane mamce koji omogućuju ulov muha prije nego ženka započne s ovipozicijom.

U ekološkoj proizvodnji posebno se preporuča insekticidni mamac čija je namjena privlačenje i suzbijanje odraslog oblika. Mamac je nabolje objesiti u unutarnji, zasjenjeni dio krošnje dovoljno udaljen od lišća i grana. Prvo postavljanje se preporuča do početka srpnja. Ako tijekom ljetnog perioda primjetimo jak napad lovke bi trebalo postaviti ponovno početkom rujna, a posebno na ona stabla na koja prethodno nisu postavljeni.

 

Ploče i glina

Od ostalih, ekološki prihvatljivih preparata moguće je koristiti posebno škropivo. Škropivo pripremamo na način da 1l pripravka pomješamo sa 20 do 25l vode. Utrošak po jednom stablu se kreće od 1 do 2 dcl škropiva. Bitno je tretirati krupnim kapima (0,4 – 2,0 mm) južni ili jugoistočni dio krošnje. Budući da je maslinarsko područje Hrvatske podijeljeno na tri područja, proizvođač preporuča drugo tretiranje (uz pretpostavku da smo prvo tretiranje obavili u srpnju) na području južne Dalmacije obaviti tijekom kolovoza, a treće i četvrto početkom i krajem rujna. Za srednju i sjevernu Dalmaciju nije predviđeno tretiranje u kolovozu nego tijekom rujna i to dva puta, a ostala tretiranja se obavljaju u listopadu. Ovi rokovi su okvirno navedeni te bi odluku o tretiranju ipak trebalo donositi na temelju rezltata praćenja visine populacije.

Mnogi maslinari kao metodu zaštite od muhe koriste žute ljepljive ploče. Međutim, žuta ploča je neselektivna lovka, pogotovo ako se koristi bez feromona. Negativno djeluje na korisnu entomofaunu masline budući da privlači jako puno korisnih organizama. U današnje vrijeme takve ploče imaju primjenu isključivo u svrhu praćenja visine populacije, obvezno uz dodatak atraktanta. Iz tog razloga preporuča se korištenje drugačije obojanih ili čak providnih (transparentnih) ljepljivih ploča.

Kao ekološki prihvatljivo sredstvo moguće je koristiti i kaolinsku glinu (prirodni materijal) koja djeluje kao repelent.  Čestice gline obaviju plod i smanjuju mogućnost odlaganja jaja. Prilikom aplikacije ovakvog preparata bitno ga je nanijeti na plod na vrijeme, dakle barem tjedan do dva prije početka ovipozicije. Korištenjem gline istovremeno štitimo plod masline od muhe i od svrdlaša.

 

Bijeli i žuti cvjetovi

Od kemijskih insekticida dozvoljena su sredstva na osnovi dimetoata. Osim kemijskih sredstava u integriranoj i ekološkoj proizvodnji poželjno je koristiti i metodu biološke zaštite. Njezin najjednostavniji i najisplativiji oblik je očuvanje prisutnih autohtonih vrsta prirodnih neoprijatelja. Za biološko suzbijanje bitno je stvoriti uvjete za razvoj korisnih organizama, najčešće u vidu tzv. ekološke infrastrukture. Dakle, nekultiviranih područja uokolo maslinika ili unutar samog nasada npr. zakorovljeni dio površine. Ti dijelovi uglavnom obuhvaćaju rubove maslinika, zarasle poljske puteve, samonikle cvjetne vrste te živice i grmove.

Ekološka infrastruktura privlači brojne korisne organizme (predatore i parazitoide) nudeći im stanište i hranu. Posebno su zanimljive biljke atraktivnih cvjetova bijele ili žute boje koji proizvode velike količine peludi i nektara. U tom kontekstu često se spominje pozitivan utjecaj Ljepljivog omana (Dittrichia viscosa) na parazitsku osicu Eupelmus urozonus koja je prirodni neprijatelj maslinine muhe. Zbog svoj especifične biologije i ekologije ovaj parazitoid posebno je značajan u suzbijanju treće generacije ovog štetnika. U maslinicima su prisutne i druge vrste parazitskih osica npr. Pnigalio mediteraneus koja je posebno aktivna tijekom kolovoza i početkom rujna, Eurytoma martelli te Opius concolor koje čine sastavni dio entomofaune maslina.

Osim muhe važno je i dalje pratiti visinu populacije svrdlaša posebno iz razloga što krajem srpnja i tijekom kolovoza odlaže jaja u plodove. Ženka izbuši otvor u plodu i odloži po jedno jaje. Ličinke nakon izlaska iz jaja grizu unutrašnjost ploda sve do koštice, ubušuju se u još neotvrdnulu košticu i uništavaju sjemenku. Nakon završenog perioda ishrane ličinka napušta plod i odlazi u tlo na kukuljenje. Iz kukuljice izlaze odrasli kukci koji ostaju u tlu do idućeg proljeća. Prema literaturnim podacima kasniji napadi svrdlaša ne uzrokuju otpadanje plodova, ali napadnuti plodovi sadrže manju količinu ulja.

 

Pratiti i paunovo oko

Kraj ljetnog razdoblja je i vrijeme pripreme za tretiranje maslina u svrhu suzbijanja Paunovog oka. Iako se simptomi zbog suše i visokih temperatura tijekom ljeta najčešće ne vide gljiva je prisutna u listovima. Početak jeseni i prve kiše uzrokuju sporulaciju i nove infekcije. Da bismo procijenili intenzitet napada i na vrijeme obavili tretiranje preporuča se tijekom ljeta izračunati populacijski indeks (PI).

Metoda se obavlja na način da u masliniku slučajnim odabirom odaberemo 20 stabala i na istima označimo po 5 grana. Sa svake grane označenih stabala uzmemo po 2 srednja lista. Sakupljene listove pregledamo te izdvojimo one s vidljivim simptomima. Ostale listove potopimo u posudu sa zagrijanim (50–60 °C) NaOH ili KOH na 2 do 3 minute. Umjesto zagrijanom otopinom listove možemo tretirati i otopinom Na ili K hidroksida na sobnoj temperaturi uz ekspoziciju od 20 do 30 minuta. Na dijelu lista u kojem se nalazi micelij gljive pojavit će se crne mrlje. Zatim prebrojimo sve listove sa simptomima (one koje smo prethodno izdvojili kao i one na kojima su se pojavili simptomi nakon tretmana) i dobivene vrijednosti izrazimo u postotcima. Izračunati postotci označavaju populacijski indeks (PI). Ako je PI tijekom ljetnih mjeseci manji od 5 posto, postupak treba nakon nekog vremena ponoviti. U slučaju da je PI veći od 5 posto, preporuča se obaviti preventivno prskanje prije prvih kiša krajem ljeta odnosno početkom jeseni.

Ako ne koristimo prethodno opisanu metodu, onda je okvirno vrijeme za prvo prskanje rujan ili početak listopada. Ponekad ako to zahtijevaju vremenske prilike (velika količina padalina) prvo tretiranje obavljamo još u kolovozu. Dozvolu za tretiranje u RH imaju sredstva na osnovi bakra koja se najčešće i koriste, pogotovo u ekološkoj proizvodnji. Uz to što dobro djeluju na paunovo oko, Cu preparati suzbijaju i neke druge bolesti masline. Osim bakra mogu se koristiti i sredstva na osnovi difekonazola. Svakako je bitno korištenjem agrotehničkih mjera (izbalansirana gnojidba, navodnjavanje i rezidba) ostvariti uvjete koji će djelovati negativno na razvoj ove gljive.

 

Iz časopisa Maslinar, br.35.

Previous
Next
Previous
Next