Stručni suradnik Maslinara dr.sc. Josip Ražov procjenjuje štete koje je ove godine načinila muha i za dogodine savjetuje metodu masovnog ulova.
Kakva može biti maslinarska godina kada meteorološke službe objave kako je već u rujnu dosegnut godišnji prosjek oborina za neke krajeve, kako u priobalju tako i na kontinentu? I dok je gotovo normalno da u priobalju u srpnju i kolovozu ne padne gotovo ništa kiše ili eventualno par desetaka litara, ove godine imali smo i više od deset puta veće vrijednosti oborina. Kada tome dodamo izuzetno toplu zimu, i kišnu i zimu i proljeće, rezultat teško može biti dobar. Nije to slučaj samo u maslinarstvu već i u vinogradarstvu, voćarstvu, a i u drugim granama poljoprivrede.
Muha i paunovo oko
Ono što je vidno ove godine je izuzetno velika pojava maslinove muhe, barem u većini krajeva. Tako su i maslinici koji su imali dobar program zaštite svejedno napadnuti. Uvijek u okolici ima maslinika koji su zapušteni i ne obrađuju se kako treba i muha je prisutna. Topla zima kumovala je njezinu prezimljenju, kao i dovoljno vlage i kiše cijelu godinu. Tako se u normalnim godinama muha javi sa ozbiljnijim simptomima tek u rujnu (njezina treća generacija), barem u srednjim i sjevernijim krajevima, dok se na jugu javi i ranije. Ove godine svugdje je bila prisutna s vidljivim simptomima na plodu već od početka kolovoza! Pritisak muhe je jednostavno prevelik za uobičajena tretiranja. Štete će se tek procjenjivati, ali one će biti nemale i to izražene kroz otpali plod i kroz lošiju kvalitetu ulja, ali i smanjenu kvantitetu. Isto tako, opet je bilo šteta i od maslinovog moljca, ne tako puno, ali su štete ipak bile prisutne. Tako su neki maslinari u rujnu mogli samo gledati kvarenje plodova na stablu i njihovo opadanje.
Drugi je velik problem bilo paunovo oko koje je eskaliralo uslijed tople i vlažne godine, te su tako mnogi maslinici koji su se nedovoljno tretirali ostali bez lista.
