Povjesničar Maslinara Željko Krnčević zavirio je u arhive i zabilježio brojne običaje vezane za božićne blagdane i maslinu
Eto, još je jedna maslinarska godina za nama. Uskoro će i ona kalendarska. O prolaznosti vremena postanemo svjesni protokom proživljenih godina. Protokom zapravo svakodnevnice, uobičajenih događanja, ali i blagdana. Upravo su oni našim precima u onim lijepim, epskim vremenima predstavljali razonodu i bijeg od svakidašnjih radnji.
Božićni običaji
Zato su i običaje uz blagdane osmišljavali kako bi im barem malo ublažili teško i naporno življenje. Neki su se od tih običaja zadržali i do današnjih dana. Božićni običaji u okviru onih godišnjih prate prirodne cikluse, tako da se ti dani, ili čak dio mjeseca studenoga i cijeli mjesec prosinac, vezuju uz zimski solsticij i početak agrarne godine. Proslavljanje početka agrarne godine nije zasada kršćanstva i moderne zapadne civilizacije jer su razne vjere, kulture i civilizacije u povijesti slavile tu prirodnu pojavu.
Za one kojima treba kratka poduka – Advenat, advent, došašće, dolazak je vrijeme od oko četiri tjedna prije Božića i to je početak crkvene godine. Sastoji se od četiri nedjelje koje neposredno prethode blagdanu Božića. Ta nova liturgijska godina započinje prvom nedjeljom Adventa, oko blagdana Svetog Andrije (30. studenoga), odnosno prve nedjelje najbliže tom blagdanu. Sveta Barbara i Sveti Nikola su prvi sveci Adventa i upravo oni navješćuju skoro dolazeći Božić. Upravo su nam ti sveci u djetinjstvu donosili darove i naviještali Božić. Četiri nedjelje Adventa simboliziraju četiri tisućljeća iščekivanja od stvaranja svijeta do dolaska Isusa.
Uz to, blagdan Svete Katarine (25. studenoga) bio je po pučkom vjerovanju u mnogim krajevima početak Adventa ili Došašća (Sveta Kate kokošica – misec dana do Božića, Sveta Katarina van, do Božića mesec dan), a i vrijeme je to kada se počinju pjevati božićne pjesme. U narodu se popularno naziva i sveta Kate.
Sveci zaštitnici
Od Svete Lucije do Božića dijeli nas dvanaest dana i ti su dani po starome vjerovanju pogodni za proricanje vremena, pa se u narodu običavalo govoriti: “Ako je na dan Svete Luce lipo vrime, sičanj je lip. Drugi dan po Sv. Luci, kakvo je vrime takva će bit vejača. Treći dan, kakvo je vrime takav će bit ožujak. Četvrti dan, kakvo je vrime takav će bit travanj. Peti dan, kakvo je vrime takav će bit svibanj …”. Razdoblje od blagdana sv. Lucije do Božića naziva se Lucijanskim danima, koji se vežu za razna gatanja i proricanja. Osobito je raširen običaj proricanja vremena, pa se to razdoblje još naziva i brojanicama. Dvanaest dana, koliko dijeli svetu Luciju od Božića, uzima se kao mjerilo vremena za dvanaest mjeseci u sljedećoj godini. Stoga se treba zabilježiti kakav je bio dan – kišovit, maglovit, snježan, sunčan, oblačan, topao ili hladan. Redom tih dana smjenjivat će se i vrijeme u sljedećim mjesecima.
Ulomak iz časopisa Maslinar br. 49
