Ove osice mogu biti korisne u borbi protiv moljca

Ako u masliniku nema biljnih vrsta koji bi svojim privlačnim cvjetovima privukle parazitske osice i predatore, nema ni uspješnog biološkog suzbijanja, ističe suradnik Maslinara dr.sc. Kristijan Franin

Za nama je što se vremenskih uvjeta tiče prilično raznolik svibanj, u kojem su se izmjenjivala za ovaj period izrazito topla razdoblja, povremeno praćena olujnim nevremenima. Uvjeti su to koji odgovaraju većini nametnika masline pa treba biti spreman na njihovu pojavu i pravovremeno organizirati zaštitu. U razdoblju koje je pred nama dolazi do pojave maslinovog moljca, svrdlaša, a nešto kasnije i maslinove muhe.

Veliki štetnik

Maslinov moljac (Prays oleae) je uz muhu svakako najznačajniji štetnik masline. Razvoj moljca vezan je uz fenofaze razvoja masline pa tako ovaj kukac može razviti tri generacije na pojedinim organima ove biljke. Kod prve generacije koja se razvija na cvjetovima leptir počinje sa odlaganjem jaja u fazi razvoja cvjetnih vjenčića. Nakon izlaska iz jaja gusjenica se hrani cvjetnim pupom, ali i već otvorenim cvjetovima zapredajući ih međusobno. Nakon otprilike mjesec dana ličinka formira kukuljicu iz koje nakon najviše dvadeset dana izlazi odrasli leptir. Leptiri druge generacije odlažu jaja na čaške mladih plodića, veličine najmanje 4 mm. Gusjenica se nakon embrionalnog razvoja ubušuje u plod, hraneći se mesom, ali i košticom ploda. Oštećeni plodovi otpadaju, a gusjenica odlazi u tlo na kukuljenje. Konačno, nakon završenog procesa kukuljenja leptiri treće (lisne) generacije započinju s letom tijekom druge polovine kolovoza. Odluku o tretiranju treba donijeti na temelju rezultata praćenja leta pomoću feromonskih lovki.

Suzbijanje prve generacije moljca ovisi o indeksu cvatnje, ali i broju ličinki po mladici. Da bi donijeli odluku o tretiranju potrebno je prethodno pregledati cvatove na prisutnost gusjenica. Ako je na cvatovima (resama) zabilježena visoka populacija štetnika, a indeks cvatnje je manji od 10, trebalo bi obaviti tretiranje nekim od dozvoljenih preparata, ovisno o tome nalazi li se nasad u sustavu ekološke, integrirane, odnosno konvencionalne proizvodnje. Nakon tretiranja bitno je i dalje lovkama pratiti kretanje populacije. Ako je visina ulova i dalje velika, odnosno iznad kritičnog broja (5 leptira po lovci dnevno), preporuka je ponoviti tretiranje kada plodovi budu veličine između 2 i 4 mm. Kada govorimo o kemijskoj zaštiti u Hrvatskoj, trenutno dozvolu imaju pripravci na bazi deltametrina, cipermetrina, fosmeta i dimetoata, koji se vjerojatno i najčešće koristi u suzbijanju moljca ali i maslinove muhe. Karenca za navedene pripravke se kreće između 7 (deltametrin) i 42 dana (dimetoat). Iako na tržištu još uvijek postoji preparat na bazi azadiraktina (Neemazal-T/S) sredstvu će uskoro biti ukinuta registracija te će isto ostati u prodaji samo do isteka zaliha. Karenca za navedeni pripravak iznosi 3 dana. Premda se u većini mediteranskih zemalja zaštita od ovog štetnika temelji na upotrebi kemijskih sredstava, takav oblik zaštite naravno ima dalekosežne posljedice, u prvom redu ekološke, odnosno ekotoksikološe, ali i ekonomske. U današnje vrijeme, vjerojatno više nego ikad javlja se potreba za nekim novim, alternativnim metodama zaštite od moljca, ali i ostalih štetnika masline. Jedna od tih metoda je i biološka zaštita koja podrazumijeva korištenje živih organizama (prirodnih neprijatelja) u suzbijanju drugih živih organizama (štetnika masline). Iako postoji nekoliko vrsta predatorskih kukaca, zaslugu za suzbijanje moljca uglavnom pripisujemo parazitskim osicama.

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku 

Previous slide
Next slide