Kako prezimljavaju pčele u masliniku, posebice za vrijeme toplih zima, te kako ih i koliko prihranjivati, opisao je za ovaj broj Maslinara pčelar i maslinar Sinaj Bulimbašić.
Poznato nam je da pčele žive u zajednicama, a svaka prosječno dobra pčelinja zajednica sastoji se od 50.000 do 80.000 pčela, od kojih je jedna majka matica, nekoliko stotina trutova, što ovisi o vremenskom periodu, a sve ostalo su pčele radilice, koje ovisno o radovima i unosu nektara i peluda žive prosječno od 30 do 45 dana.
Ali ne uvijek, u jesen kad nastupe hladniji dani i prestane vrijeme paše, pčelinja se zajednica sprema za zimovanje jer matica prestaje s nošenjem jajašaca, a pčele radilice, njih oko 30.000, u zimskom vremenu hiberniraju, uzimajući hranu koje su pripremile tijekom pašnog perioda.
Cjelodnevni boravak u košnici
Tijekom zime pčele ne izlaze iz košnice, a u slučaju da im nedostaje hrane, najprije potjeraju iz košnica trutove, ako ih već nisu potjerali krajem ljeta. U slučaju da više nemaju hrane, one umru od gladi. Kada temperatura padne ispod -5˙C, pčele se okupe u klupko oko matice, čine jedno tijelo u obliku kugle, čuvaju je i griju u neposrednoj blizini s hranom. Kada temperatura padne ispod -10˙C, stalnim drhtanjem tijela povećaju temperaturu u sredini klupka na 20-30˙C, a na rubovima klupka je oko 10˙C. Pčele nikad ne umiru od hladnoće, već samo od gladi.
Kod nas u priobalju, ovako niskih temperatura nema, pa pojedinih zima pčele i ne borave u klupku, svakog dana izlaze iz košnice i skupljaju, istina oskudnu, ali nadasve vrijednu hranu – pelud i nektar.
Količina meda koju ćemo ostavljati u košnici, kako bi pčele mogle prezimiti, ovisi o mnogo faktora, kao što su brojčano stanje pčela, vrijeme trajanja dana ispod 0˙C, kvaliteta meda i peluda, kvaliteta košnice, smjer i brzina hladnih vjetrova, broj sunčanih sati, stanje zimske paše – livadno cvijeće i drugo. Trebalo bi ostaviti najmanje jedan okvir meda na jedan zaposjednuti jesenski okvir pčela, nakon paše bršljana, vrijeska i planike.
Prihrana pčela
Kvalitetan (proljetni) med ostavlja jako malo izmeta, tako da pčele nisu potrebne izlaziti za vrijeme toplijih dana iz košnice na pročisni izlet. Med medljikovac je nepodesan za uzimljavanje pčela, jer ima veći postotak neprobavljivih pa i otrovnih tvari, za razliku od meda stvorenog od šećernog sirupa (2:1), koji je jako dobar, a koji se dodaje pčelama u jesen. Nije preporučljivo pčelama dodavati med koji smo kupili od drugih pčelara ili uvozni, a koji može biti štetan, jer može sadržavati zarazne organizme. Isto tako, pčelama ćemo dodavati cvjetni pelud koji su same naše pčele proizvele, jer kao i kod meda, strani pelud može biti zaražen.
Pčelama ćemo u slučaju nedostatka hrane dodati pogače, što se obično događa kada pčelar „ukrade“ više meda nego što smije, no moramo znati da pogače iscrpljuju pčele, stoga ćemo ih dodati isključivo kako bismo spasili zajednicu od gladi. Kvalitetnije su one pogače koje sadrže više meda i cvjetnog peluda, ali osim pogača moramo pčelama osigurati blizinu pitke, mlake i čiste vode.
Zimski gubici zajednica i njihovi uzroci
Obično se nakon ovako tople zime, kako u kontinentalnim tako i u primorskim krajevima očekuju veći gubici – pomor zimskih pčela i manji broj pčela u zajednicama nego što smo ih ostavili krajem godine. Matica nije ni prestala nesti jajašca, pčele nisu formirale klupko, već su dnevno i po nekoliko sati letjele sakupljajući pelud i nešto malo nektara, pa u proljetni dio ulaze iznemogle, s minimalnim brojem mladih pčela. Pčele su potrošile mnogo više hrane nego da su bile u hibernaciji, a ako se dogodi da u veljači naglo i jako zahladi, to će zaista biti katastrofalno.
Pčelari bi morali u tom slučaju ocijeniti stanje hrane u košnici i biti spremni na preslagivanje mednih okvira do onih s leglom.
Prema podacima, tijekom zime pčelari izgube oko 15 posto zajednica i to iz dva razloga, a to su varoa i glad.
Nedostatak i veća potrošnja hrane, često otvaranje i provjetravanje košnice, uzrokuje prehladu legla, ali i pojavu vapnenastog legla i drugih bolesti.
Stoga pčelari oprez, više ne vrijedi ona krilatica da dok zimi miruju pčele, miruju i pčelari na pčelinjaku, ali zato vrijedno rade u radionici. U ovakvim promjenjivim klimatskim prilikama valja stalno biti na pčelinjaku uz pčele.
iz 62.broja Maslinara
Za više informacija o maslinama i maslinarstvu, pretplatite se na časopis Maslinar.
