Posebnom gljivom protiv maslinine muhe

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Stručni suradnik Maslinara Kristijan Franin istražio je najnovije metode suzbijanja maslinine muhe, koje uključuju gljivu Metarhizium brunneum, uzgoj sterilnih mužjaka te kaolin.

Maslinina muha je uz moljca najznačajniji štetnik masline koji u pojedinim godinama može izazvati značajne ekonomske štete. Za suzbijanje maslinine muhe se redovito koriste velike količine kemijskih sredstava što u nekonvencionalnim načinima proizvodnje najčešće nije dozvoljeno ili je jako ograničeno. Stoga integrirana, a posebno ekološka proizvodnja zahtijeva kompleksan pristup u kontroli ovog štetnika. Svjesni svih negativnih učinaka kemijskih sredstava maslinari su prisiljeni tražiti izlaz u nekim drugim, nekemijskim metodama zaštite.

Parazitske osice

Vjerojatno većina osviještenih proizvođača bez obzira radi li se o velikim površinama ili o svega nekoliko stabala na okućnicama zbog niza razloga nastoji smanjiti potrošnju kemijskih sredstava, a pritom naravno očuvati prinos. Zaštita stoga zahtijeva složen pristup koji se temelji na brojnim mjerama počevši od planiranja proizvodnje, odabira površine i sortimenta, tehnologije proizvodnje pa sve do zaštite. Prema dosadašnjim saznanjima kao posebno osjetljivi navode se uglavnom stolni kultivari. Od ostalih preventivnih (agrotehničkih) mjera zaštite značajno je spomenuti raniju berbu te uklanjanje nepobranih plodova s krošnje. Bitno je berbu obaviti temeljito i ukloniti što je moguće više plodova jer svaki zaostali plod omogućuje razvoj nove generacije. Ove mjere također mogu smanjiti intenzitet zaraze.

Neki autori navode da navodnjavani maslinici kao i voda koja se na pojedinim mjestima zadržava u masliniku mogu povećati preživljavanje odraslih muha, pogotovo za vrijeme sušnih perioda. Obrada tla utječe na uništavanje određenog broja kukuljica jer iste bivaju izložene vanjskim uvjetima pa to znači i smanjeno izlijetanje odraslih muha sljedeće godine. Biološka metoda se zasniva na korištenju živih organizama, dakle predatora, parazitoida, ali i mikroorganizama. Od korisnih organizama do danas su najbolje istražene parazitske osice. Nedostatak korištenja ovih kukaca je njihovo ograničeno preživljavanje. Naime ovi organizmi ne mogu preživjeti bez svog domaćina. Veliki broj parazitoida su tzv. opći ili generalni, a to znači da osim muhe parazitiraju i neke druge organizme. Veliki broj znanstvenika smatra da opći parazitoidi ne mogu održati visinu populacije ispod razine ekonomskih šteta pa stoga preporučuju korištenje vrsta koje se hrane isključivo maslinovom muhom (specijalizirane vrste). Uspjeh korištena parazitoida ovisi između ostalog i o preklapanju životnih oblika i stadija žrtve i osice.

Sterilni mužjaci

Novija istraživanja u Španjolskoj su pokazala visoku učinkovitost korištenjem gljive Metarhizium brunneum koja je inače prisutna u tlu. Navedenom gljivom su tretirali ličinke i kukuljice. Rezultati su pokazali smanjivanja populacije muhe za 50-70 posto. U maslinicima u kojima se korovi suzbijaju kemijskim putem ova gljiva se može primjenjivati prskanjem istovremeno s herbicidima jer je pokazala visoku kompatibilnost s herbicidnim pripravcima. Prema dosadašnjim saznanjima nema značajnog negativnog utjecaja na člankonošce i ostale organizme koji žive u tlu.

Iz časopisa Maslinar, br.41.

Novi Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.

Previous
Next
Previous
Next