Posebnom gljivom protiv maslinine muhe

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Stručni suradnik Maslinara Kristijan Franin istražio je najnovije metode suzbijanja maslinine muhe, koje uključuju gljivu Metarhizium brunneum, uzgoj sterilnih mužjaka te kaolin.

Maslinina muha je uz moljca najznačajniji štetnik masline koji u pojedinim godinama može izazvati značajne ekonomske štete. Za suzbijanje maslinine muhe se redovito koriste velike količine kemijskih sredstava što u nekonvencionalnim načinima proizvodnje najčešće nije dozvoljeno ili je jako ograničeno. Stoga integrirana, a posebno ekološka proizvodnja zahtijeva kompleksan pristup u kontroli ovog štetnika. Svjesni svih negativnih učinaka kemijskih sredstava maslinari su prisiljeni tražiti izlaz u nekim drugim, nekemijskim metodama zaštite.

Parazitske osice

Vjerojatno većina osviještenih proizvođača bez obzira radi li se o velikim površinama ili o svega nekoliko stabala na okućnicama zbog niza razloga nastoji smanjiti potrošnju kemijskih sredstava, a pritom naravno očuvati prinos. Zaštita stoga zahtijeva složen pristup koji se temelji na brojnim mjerama počevši od planiranja proizvodnje, odabira površine i sortimenta, tehnologije proizvodnje pa sve do zaštite. Prema dosadašnjim saznanjima kao posebno osjetljivi navode se uglavnom stolni kultivari. Od ostalih preventivnih (agrotehničkih) mjera zaštite značajno je spomenuti raniju berbu te uklanjanje nepobranih plodova s krošnje. Bitno je berbu obaviti temeljito i ukloniti što je moguće više plodova jer svaki zaostali plod omogućuje razvoj nove generacije. Ove mjere također mogu smanjiti intenzitet zaraze.

Neki autori navode da navodnjavani maslinici kao i voda koja se na pojedinim mjestima zadržava u masliniku mogu povećati preživljavanje odraslih muha, pogotovo za vrijeme sušnih perioda. Obrada tla utječe na uništavanje određenog broja kukuljica jer iste bivaju izložene vanjskim uvjetima pa to znači i smanjeno izlijetanje odraslih muha sljedeće godine. Biološka metoda se zasniva na korištenju živih organizama, dakle predatora, parazitoida, ali i mikroorganizama. Od korisnih organizama do danas su najbolje istražene parazitske osice. Nedostatak korištenja ovih kukaca je njihovo ograničeno preživljavanje. Naime ovi organizmi ne mogu preživjeti bez svog domaćina. Veliki broj parazitoida su tzv. opći ili generalni, a to znači da osim muhe parazitiraju i neke druge organizme. Veliki broj znanstvenika smatra da opći parazitoidi ne mogu održati visinu populacije ispod razine ekonomskih šteta pa stoga preporučuju korištenje vrsta koje se hrane isključivo maslinovom muhom (specijalizirane vrste). Uspjeh korištena parazitoida ovisi između ostalog i o preklapanju životnih oblika i stadija žrtve i osice.

Sterilni mužjaci

Novija istraživanja u Španjolskoj su pokazala visoku učinkovitost korištenjem gljive Metarhizium brunneum koja je inače prisutna u tlu. Navedenom gljivom su tretirali ličinke i kukuljice. Rezultati su pokazali smanjivanja populacije muhe za 50-70 posto. U maslinicima u kojima se korovi suzbijaju kemijskim putem ova gljiva se može primjenjivati prskanjem istovremeno s herbicidima jer je pokazala visoku kompatibilnost s herbicidnim pripravcima. Prema dosadašnjim saznanjima nema značajnog negativnog utjecaja na člankonošce i ostale organizme koji žive u tlu.

Metoda uzgoja sterilnih mužjaka može također imati uspjeha ukoliko se prakticira na izoliranim područjima gdje je smanjena mogućnost doleta plodnih mužjaka kao i kod nižih populacija muhe. Od fizikalnih metoda u novije vrijeme se koristi kaolin. Radi se dakle o bijelom, fino granuliranom prahu, odnosno mineralu aluminosilikata [Al4Si4O10(OH8)]. U ekološkoj poljoprivredi se ovo sredstvo koristi i kao mineralno gnojivo. Prednosti njegove upotrebe su što nema negativnog djelovanja na okoliš, korisne organizme – prirodne neprijatelje i kralješnjake. Osim na maslininu muhu kaolin djeluje na maslininog moljca i maslininog medića. Sredstvo naime djeluje repelentno na način da odbija kukca i onemogućuje odlaganje jaja na plodove. Kaolin na površini ploda formira film specifične teksture što ometa ženke kod ovipozicije. Nakon tretiranja nisu uočena nikakva oštećenja listova i plodova. Prema rezultatima tog istraživanja učinak kaolina vidljiv je do berbe za razliku od nekih kemijskih insekticida kao npr. dimetoat čije djelovanje je ograničeno na petnaestak dana, stoga po potrebi tretiranja treba ponavljati i do nekoliko puta.

Kaolin uglavnom nema negativno djelovanje na korisne organizme kao što su mrežokrilke i neke parazitske osice. Zahvaljujući visokoj učinkovitosti ovo sredstvo će u budućnosti vjerojatno imati sve veću uporabu. Od kemijskih insekticida na hrvatskom tržištu dozvolu imaju sredstva na bazi dimetoata, deltametrina i fosmeta.

Otpornost na insekticide

U ekološki prihvatljive insekticide ubrajamo pripravke na bazi spinosada. U našoj zemlji kao i ostalim zemljama Mediterana kemijska zaštita masline od muhe se uglavnom temelji na organofosfornim insekticidima (dimatoat i fention). Za suzbijanje maslinine muhe kod nas se najčešće koriste pripravci na osnovi dimetoata. Rezultati istraživanja u Turskoj i Grčkoj su pokazali pojavu otpornosti muhe prema djelovanju ovih pripravaka. Stoga je moguće slični scenarij u budućnosti očekivati i u našim maslinicima, posebno kod onih maslinara koji redovito koriste sredstva na bazi dimetoata. Okolišno prihvatljiviji način suzbijanja je korištenjem metode tzv. masovnog ulova. Ova metoda se temelji na kombinaciji atraktatna (proteini, amonijeve soli ili feromoni) i insekticida. Uspjeh ovisi o nekoliko čimbenika, a to su; vrsta odnosno tip lovke, broj lovki po jedinici površine i njihov razmještaj po masliniku.

Važnu ulogu imaju i insekticidi koji se u tim lovkama koriste, veličina maslinika, izoliranost nasada od ostalih maslinika, vremenski čimbenici, visina populacije muhe i njihova raspodjela po masliniku, veličina plodova masline, veličina stabla i opterećenje plodovima, te agrotehničke mjere (navodnjavanje, rezidba i gnojidba). Kao što vidimo svi prethodno navedeni čimbenici utječu na izbor lovki, pa stoga mogu ograničiti, odnosno umanjiti djelovanje ove metode.  Jedna od pozitivnih karakteristika masovnog ulova je izbjegavanje tretiranja čitavih krošnji insekticidima. Podaci nekih novijih istraživanja daju prednost korištenju kombinacije različitih proteina umjesto amonijevih soli, dok su feromoni pokazali slabije djelovanje. Metoda „privuci i ubij“ se prakticira i kod nas korištenjem popularnih lovki koje sadrže kombinaciju atraktanta i insekticida na bazi deltametrina.

Sirijska rutvica

Neke novije studije navode dobre rezultate zaštite upotrebom ekstrakta sjemena biljke Sirijska rutvica (Peganum harmala). Djelatne tvari koje sadrži navedena biljka osim što djeluju repelentno na odrasle oblike navodno i inhibiraju njezin razvoj. Ovaj podatak bi nas trebao potaknuti na istraživanje naših autohtonih biljnih vrsta koje bi mogle koristiti kao sredstva za odbijanje ovog štetnika.

 

Iz časopisa Maslinar, br.41.

Previous
Next
Previous
Next