Povratak ljekovitom i aromatičnom bilju

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Stručna suradnica Maslinara dr.sc. Tea Bilušić istražila je koristi koje ljudski organizam može imati učestalim korištenjem dalmatinskog ljekovitog i aromatičnog bilja

Pojam bioraznolikost označava raznolikost živih vrsta i ekosustava u kojima obitavaju. Hrvatska u pogledu bioraznolikosti spada među najbogatije zemlje Europe odlikujući se širokom bioraznolikošću prirodnih populacija na morfološkoj, biokemijskoj i genetskoj razini. Brojne vrste aromatičnog i ljekovitog bilja zastupljene su na području Hrvatske, posebno u njezinim priobalnim područjima. U Dalmaciji raste izniman broj začinskog, aromatičnog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i samoniklog ili divljeg jestivog bilja. Dalmacija, kao i šire područje Mediterana, jedna je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemskim, čak stenoendemskim vrstama.

Ljekovito i aromatično

U svijetu je sve veći interes za proizvodnju i sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja koje nalazi svoje brojne primjene u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Prema raspoloživim podacima u Hrvatskoj se uzgaja i prikuplja oko 170 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja. Ono ima izuzetno važnu ulogu u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji u kojoj nisu dozvoljene primjene pesticida i genetski modificiranih organizama. Vodeće biljne kulture iz skupina ljekovitih i aromatičnih biljaka u Hrvatskoj, a od kojih se mnoge koriste kao dio Mediteranske prehrane su: kamilica, lavanda, paprena metvica, bosiljak, kopriva, korijandar, kim, lovor, kadulja, komorač, mažuran, lavanda, matičnjak, ružmarin, maslačak, timijan, smilje, mirta, majčina dušica. U Mediteranskoj prehrani karakterističnoj za područje Dalmacije u prošlosti su posebno bile zastupljene začinske i aromatične divlje biljke poput mravinca ili origana, petrovca ili motara, kapara, dalmatinskog buhača, divlja šparoga, bljušt, tušt.

Svjetski trend povratka organskoj i zdravoj hrani aktualizirao je mnoge zaboravljene biljke koje su se nekada koristile kao začini, prirodni konzervansi (kod mariniranih proizvoda), kao dio salata. Zanimljiv je podatak da industrija ljekovitog i aromatičnog bilja godišnje na svjetskom tržištu ostvaruje prihod od preko 25 milijardi eura. Ljekovito bilje postaje novi profitabilan proizvod koji može imati golemi izvozni potencijal za Hrvatsku.

Arheološki dokazi upućuju na to da upotreba ljekovitog i aromatičnog bilja seže još u drevna vremena, 50.000 godina prije Krista kada su ljudi koristili lišće biljaka kao začine pri konzumaciji mesa. Trgovina začinima odvijala se tijekom drugog stoljeća nove ere uzduž putova u povijesti poznatih kao Putovi svile koji su povezivali Istok i Zapad. U suvremenom svijetu mnoge su tradicionalne kuhinje, poput mediteranske, upravo poznate po korištenju određenih začina i aroma.

Antimikrobno i antifungalno

Američka agencija za sigurnost hrane (FDA) definira začine kao aromatične biljke koje se koriste u cjelovitom obliku, ili se koristi neki njihov dio ili se pak koriste usitnjene i iz kojih se ne smije ukloniti niti jedna aromatična komponenta.

U znanstvenoj literaturi dostupan je izuzetno velik broj radova koji se bavi tematikom ljekovitog i aromatičnog bilja koje se koristi bilo u prehrambene, kozmetičke ili terapeutske svrhe te karakterističnih biološki aktivnih spojeva prisutnih u njima.

Tematika prevencije nekih oboljenja, posebno danas jako prisutnih kroničnih oboljenja, jako je zanimljiva široj populaciji. U tom smislu, mogu se naći znanstveni radovi koji potvrđuju antimikrobno i antifungalno djelovanje ove skupine biljaka i začina. Smatra se da biljke koje se odlikuju antimikrobnim djelovanjem sadrže visok udio jednostavnih fenolnih spojeva i fenolnih kiselina, terpenoida i alkaloida. Također, eterična ulja izolirana iz aromatičnih biljaka često pokazuju jaka antimikrobna svojstva na mnoge multirezistentne bakterijske vrste. Mnoge aromatične biljke i začini pokazuju i vrlo jaka antioksidacijska svojstva koja se očituju kroz njihovu sposobnost redukcije slobodnih radikala koji nastaju kao produkt procesa oksidacije bilo u prehrambenim proizvodima bilo u organizmu čovjeka. Origano (mravinac), kadulja, ružmarin, timijan, majčina dušica i mnoge druge biljke karakteristične za mediteransko podneblje pokazuju visok stupanj antioksidacijske aktivnosti u različitim sustavima (voda, ulje, emulzije). Nadalje, in vitro istraživanja pokazuju da neke aromatične biljke i začini mogu inhibirati enzimske sustave uključene u nastanak upalnih procesa u organizmu i imunološkog odgovora organizma.

Važna kadulja

Veliki broj aromatičnih i začinskih biljaka pripada porodici Lamiaceae (usnače): matičnjak, metvica, kadulja, timijan, majčina dušica, origano, menta, mažuran, bosiljak, ružmarin. Mažuran, origano, bosiljak i ružmarin su bogati eteričnim uljima pa se stoga koriste i kao začinske biljke. Kadulja, lavanda, majčina dušica, matičnjak, metvica više se koriste kao ljekovite biljke. Zanimljivo je da istraživanja pokazuju da dalmatinska kadulja spada među najcjenjenije zbog visoke koncentracije aktivnih tvari iz skupine tujona koji predstavljaju dominatnu skupinu biološki aktivnih spojeva u kadulji. Također, kadulja sadrži i ružmarinsku kiselinu, vrlo cijenjen biološki aktivan fenolni spoj koji pokazuje brojna biološka svojstva. Ružmarin i lavanda se koriste i kao začinske, i kao aromatične, i kao medonosne i kao ljekovite biljke.

Od samoniklog jestivog bilja koje je stanovništvo Dalmacije običavalo koristiti u prehrani posebno tijekom neimaštine nakon drugog svjetskog rata ističu se sljedeće biljke: kapar, kupina, mirta, motar ili petrovac, divlja maslina, mukinja, oskoruša, planika, veprina, šparoga, tratinčica, maslačak, pinjol.

Mišanca od sto biljaka

U Mediteranskoj prehrani upotreba samoniklog i kultiviranog aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja ima veliki značaj te se kao takvo konzumira u sastavu popularne mišance koja se pripravlja kao varivo, salata ili prilog i koja može sadržavati preko 100 vrsta biljaka.

 

Iz časopisa Maslinar, br.35.

Previous
Next
Previous
Next

Maslinar u vašem
inboxu!

Primajte novosti i zanimljivosti iz svijeta maslinarstva jednom tjedno!