Znanstvenik s talijanskog sveučilišta ističe da sječa stabala nije održiva te za borbu protiv bakterije savjetuje predanu njegu masline.
Nakon što je u prosincu 2017. godine cjelokupni teritorij Baleara zbog pronalaska opasne bakterije koja uzrokuje bolest brzog sušenja masline označen kao područje razgraničenja na kojem treba provoditi mjere suzbijanja zaraze, što uključuje uništavanje i zabranu premještanja i izvoza bilja, a o čemu smo izvještavali u jubilarnom Maslinaru iz veljače 2018., u travnju je web portal Europske unije xfactorsproject.eu objavio vijest da je opaka bakterija Xylella fastidiosa pronađena na maslini u samom srcu Španjolske, u općini Villarejo de Salvanés, koja pripada španjolskoj autonomnoj zajednici Madrid.
Stigla i na Korziku
Kako javlja spomenuti portal, bakterija je zahvatila osam godina staro stablo sorte picual, koje je odmah stavljeno pod nadzor, kao i područje koje ga okružuje. Osim toga, bakterija je otkrivena i na ukrasnoj mirti u autonomnoj zajednici Andaluziji.
Prema pisanju maslinarskog web portala Olive Oil Times, gotovo istovremeno s pronalaskom bakterije kod Madrida, stigla je vijest da je na Korzici bakterija pronađena na stablima masline. Francuske vlasti su još u 2015. godini utvrdile postojanje bakterije na Korzici, ali samo na ukrasnim biljkama, o čemu smo pisali u Maslinaru iz kolovoza 2015. i prosinca 2016.
U talijanskoj administrativnoj regiji Pugliji, u kojoj bakterija hara maslinicima od 2013. godine, bakterija se nastavila širiti sjeverno pa je i tampon zona, u kojoj se moraju vršiti redovne kontrole i suzbijanje kukca prijenosnika bakterije te se sumnjivo bilje ne smije izvoziti, proširena na sjever tako da sad uključuje i dijelove provincije Bari, javlja blog Xylellacodiro, koji dodaje da je ovo zabrinjavajuće jer se bakterija očigledno širi prema središtu i najsjevernijim dijelovima Puglije, gdje se proizvodi čak 30 posto talijanskog maslinovog ulja. Prema daljnjim navodima koje blog Xylellacodiro donosi s infoxylella.it, pri kontroli i promatranju zone razgraničenja u Pugliji, godine 2017./2018. detektirano je ukupno 2985 zaraženih biljaka; za usporedbu, godine 2016./2017. otkrivene su 893 zaražene jedinke. Ovi zabrinjavajući podaci potakli su Europsku komisiju da u svibnju 2018. tuže Italiju na Europskom sudu pravde zbog neizvršavanja mjera suzbijanja zaraze te postoji mogućnost da će se zona razgraničenja proširiti još dalje na sjever, javlja ANSA.
Prevencija u Grčkoj
Portal Olive Oil Times piše kako Grci strahuju od bakterije, koje zasad u Grčkoj nema, ali postoji mogućnost da se pojavi jer je kukac prijenosnik, livadna pjenuša, prisutan u cijeloj Europskoj uniji. Grčke vlasti već su donijele mjere prevencije i suzbijanja potencijalne zaraze, koje propisuju maslinarima i uzgajivačima bilja da u slučaju pojave znakova bolesti odmah obavijeste nadležne službe koje će provesti testiranje. U slučaju da se dokaže prisutnost bakterije i bolesti, zaraženo bilje bit će uklonjeno i uništeno, a 10-kilometarsko područje na kojem je zaraza potvrđena bit će označeno kao zona razgraničenja. Grčki znanstvenici nisu sigurni u učinkovitost sadnje sorti maslina imunih na bolest sušenja pa su grčkim maslinarima savjetovali da ove sorte maslina ne kupuju iz Italije dok njihova otpornost nije u potpunosti znanstveno potvrđena te da općenito paze koje i kakvo bilje uvoze iz te zemlje, navodi Olive Oil Times.
I dok Grci „pušu na hladno“, u Španjolskoj i Italiji u zoni u kojoj su mjere suzbijanja bakterije već na snazi, maslinari i uzgajivači prosvjeduju zbog nametnute obaveze sječe zdravih stabala i bilja unutar 100 metara od zaraze te odnedavno i uništavanja kukca prijenosnika pesticidima iz straha da će ovi drastični postupci negativno utjecati na ekologiju tih područja i zauvijek ih izmijeniti, izvještavaju Olive Oil Times i blog Xylellacodiro.
Alternativne metode
Vytenis Andriukaitis, član Europske komisije zadužen za zdravlje i sigurnost hrane, za Olive Oil Times je izjavio da je iskorijenjivanje zaraženih stabala trenutno jedini način za suzbijanje bakterije, ali nadu u pronalazak boljeg rješenja za borbu protiv opake bolesti ulijevaju Marco Scortichini, biljni bakteriolog pri talijanskom Vijeću za poljoprivredno istraživanje i analizu poljoprivredne ekonomije, koji tvrdi da će se s bakterijom moći živjeti i koji razvija posebni sprej na bazi bakra koji će pomoći u suzbijanju bakterije, Christos Xiloyannis, biljni fiziolog sa Sveučilišta Basilicata, koji ističe da sječa i iskorijenjivanje stabala na zahvaćenom području nije održivo, već savjetuje maslinarima da pravilno i predano njeguju masline kako bi sprječili širenje bakterije, te Donato Boscia, znanstvenik s Instituta za održivu zaštitu bilja u Bariju, koji istražuje otpornost pojedinih sorti maslina na bolest sušenja, a zasad su se najotpornijima pokazale leccino i favolosa.
Kontrolirati i pratiti i u Hrvatskoj
Što se tiče bakterioze koju uzrokuje Xyllela fastidiosa mogu reći da postoji mogućnost njenog širenja i na područje Republike Hrvatske. S obzirom da je riječ o bakteriozi kojoj je potreban vektor (prenosioc), a u Italiju je došla zaraženim sadnim materijalom iz Kostarike. Potrebno je provoditi fitosanitarne mjere kontrole sadnog materijala prilikom uvoza u Republiku Hrvatsku te pratiti simptome sušenja u maslinicima kako bi se na vrijeme moglo reagirati i lokalizirati eventualnu pojavu Xyllele fastidiose, ističe suradnik Maslinara, dr. sc. Marin Krapac.
Novi prijenosnici
Osim livadne pjenuše, lat. Philaenus spumarius, kao kukci prijenosnici bakterije, odnosno vektori, potvrđene su još dvije vrste unutar roda Philaenus – Philaenus italosignus i Neophilaenus campestris. Izvor: www.xfactorsproject.eu
