Suradnik Maslinara, dr.sc. Marin Krapac napominje kako je kalij zimi korisniji maslinama od dušika, koji može pri niskim temperaturama izazvati oštećenja
Iako se fiziološki procesi u stablu masline tijekom zimskih mjeseci usporavaju, s obzirom da je maslina zimzelena biljna vrsta ne možemo reći da oni u potpunosti miruju. Kako bismo samu biljku što bolje pripremili za ovu fazu, bitno je voditi računa o problemima s kojima se možemo susresti ako nastupe nepovoljni abiotski (niske temperature, mraz, vjetar) ili biotski (bolesti, štetnici) uvjeti.
Oprezno s dušikom
Negativno djelovanje abiotskih čimbenika tijekom zimskih mjeseci nije dovoljno istraženo, a razlozi za slabiju zastupljenost istraživanja ove problematike višestruki su: manja maslinarska proizvodnja u hladnijim klimatskim područjima te utjecaj više faktora na pojavu oštećenja uslijed smrzavanja poput različite otpornosti sorata, starosti stabala, duljine trajanja hladnog perioda, jačine puhanja vjetra, vlage zraka i tla te fiziološkog stanja biljke u kojoj je nastupio hladan period. Teško je na mikrolokaciji našeg maslinika unaprijed predvidjeti kakve nas vremenske prilike očekuju u zimskom dijelu godine, no korisno je znati kako oštećenja uzrokovana niskim temperaturama možemo spriječiti.
Osim oštećenja od niskih temperatura u zimskim su mjesecima moguća mehanička oštećenja uzrokovana snažnim udarima bure. Uz veću količinu oborina tlo postaje mekše, pa jaki udari bure mogu stabla maslina, posebice mlađa stabla čiji korijenov sustav još nije dovoljno razvijen u tlu izvaliti ili u potpunosti iščupati iz tla. Kako bismo spriječili ovu pojavu poželjno je redove saditi u smjeru puhanja vjetra, koristiti armaturu (stupove) te prilikom sadnje nasada podići vjetrozaštitini pojas. Ako snažni udari vjetra uzrokuju lomove debljih grana potrebno je polomljene grane otpiliti i veće rane premazati voćarskim voskom kako bi se spriječio ulaz patogena (uzročnika bolesti) u biljno tkivo.
Jedan od važnih agrotehničkih zahvata u masliniku jest gnojidba, no gnojidba dušičnim gnojivima u jesenskom periodu produžuje vegetativnu aktivnost biljke, čini biljno tkivo mekšim i osjetljivijim na oštećenja uzrokovana niskim temperaturama te podložnije napadu patogena (štetnici i uzročnici bolesti). Zbog toga u jesenskom periodu treba izbjegavati primjenu gnojiva koja u sebi imaju viši udio dušika, a koristiti gnojiva s višim udjelima kalija i fosfora. Kalij je makroelement koji maslina u većoj mjeri usvaja u toku vegetacije, a njegova uloga je bitna u sintezi ugljikohidrata koji se u kasnijim metaboličkim procesima transformiraju u masti, odnosno ulje.
Ulomak iz teksta objavljenog u 37. broju časopisa Maslinar.
Časopis možete naručite putem linka Maslinar br. 37
