Samoniklo bilje | Kozja brada

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin
kozja-brada-samoniklo-bilje

Gotovo posvuda na Mediteranu kozja brada (Tragopogon porrifolius), vrtna kamenica, kozobrad, bijeli korijen, španjolski kozlac… raste kao samonikla biljka u maslinicima, posebno u onim dobro pognojenim i zatravljenim, dok se u vrtovima koristi kao kultivar i uresnica. Nalazimo je gotovo identično u arealu masline.

Ljekovitost i hranjivost kozje brade, a posebno njezina korijena ističu još antički pisci (Plinije), uz kojega je vezana i legenda prema kojoj se navodno opkoljena Cezarova vojska prehranjivala ovim biljem.

Za ukras i jelo

Od najstarijih vremena na Mediteranu se uzgaja lukolistna kozja brada kao ukrasna, ljekovita i povrćarska biljka, koja kada je u kulturi, ima lijepe grimiznocrvene cvjetne glavice i po tome se razlikuje od obične kozje brade.

Obična samonikla kozja brada je višegodišnja biljka s obilnim mliječnim sokom koji se zgrušava na zraku, visoka pola metra, uspravna, mesnata, plavkasto-zelenkaste boje, glatka s nekoliko ogranaka pri vrhu. Ova dvogodišnja zeljasta biljka, slabo razgranate, gotovo gole stabljike, raste uglavnom na suhim obradivim površinama, sve do tisuću metara nadmorske visine.

Listovi su joj duguljasti, linearni, šiljasti sa uzdužnim žilama, vrlo slični listovima trave, samo što su prirasli uza stabljiku. Donji su dugi desetak centimetara, a gornji upola kraći.

Pikantan okus

Cvate od svibnja do kolovoza s lijepim i velikim žutim do grimiznocrvenim jezičastim cvjetovima na vrhu stabljike, otvorenim samo izjutra.

Korijen je izvana smeđe boje, a iznutra bijel, sličan repi, mesnat, sočan s velikim sadržaju inulina.

Srčika mlade stabljike može se žvakati sirova, a mlada proljetna biljka se posebno u Dalmaciji koristi kao nezaobilazna sastavnica «mišancije». Može se kuhati sama na «lešo» kao šparoga ili špinat. Ima pikantan okus, koji podsjeća na školjke, pa je često zovu i vrtna kamenica.  Mladi listovi sadrže 10-50 mg vitamina C, a u kulinarstvu se koriste i cvijet i listovi i srčika za juhe, salate i variva, korijen za variva, umake, ali i kao začinski dodatak mnogim jelima.

Tekst preuzet iz 16. broja časopisa Maslinar.

Za više informacija o maslinama i maslinarstvu, pretplatite se na časopis Maslinar.

Previous
Next
Previous
Next

Maslinar u vašem
inboxu!

Primajte novosti i zanimljivosti iz svijeta maslinarstva jednom tjedno!