Da se ne bi ponovili problemi sa štetnicima i bolestima koji su mnogim maslinarima uništili ovogodišnju sezonu, donosimo savjete dipl.ing. Josipa Ražova
Berba je definitivno završila, ili je barem pri samom kraju. Nažalost u mnogim područjima i nije se baš imalo što za brati kao u nekim prethodnim godinama, ali što je tu je. Kroz godinu maslinike je zadesilo puno nedaća, počevši od vrlo toplog i suhog vremena, zatim pojave maslinovog svrdlaša, ekstremne suše i vrućina, te na koncu na nekim lokalitetima i maslinove muhe, osobito tamo gdje se prekomjerno navodnjavalo. Sada je vrijeme malo i razmisliti koje mjere poduzeti u zimskom periodu kako bismo maslinike pripremili za sljedeću sezonu i kako bismo sljedeće sezone predvidjeli neke probleme i iste izbjegli.
Rezidbom protiv bolesti
Ove godine dakle nije bilo osobitih problema s bolestima (paunovo oko, čađavica), pa je čak na onim lokalitetima gdje su paunovo oko i čađavica inače problem, ova godina bila dosta pogodna za suzbijanje i iskorjenjivanje ove dvije bolesti. Naime, sreća u nesreći je da visoke temperature, nedostatak oborina i niža relativna vlaga zraka nikako ne pogoduju gljivičnim bolestima. Uz dobru rezidbu i prozračnost krošnje, dva do tri tretmana bakrenim sredstvima (dva zimska i jedan oko Velike Gospe) ove bolesti su se praktički mogle gotovo potpuno riješiti, što je i slučaj kod nekih maslinara.
Međutim, problem je postao štetnik koji inače i nije toliki problem, a to je maslinov svrdlaš (Rhynchites cribripennis). Ovaj štetnik iznenadio je toliko da i neki stručnjaci nisu znali odgovore na sva pitanja, pa su se tako mogle čuti preporuke o “pojavi druge generacije svrdlaša” koju je potrebno suzbijati… Potrebno je reći kako je maslinov svrdlaš kukac kornjaš – pipa koji, kao i ostali štetnici iste porodice ima jednu generaciju kroz godinu, dok neki čak i jednu generaciju razviju kroz dvije ili tri godine. Nakon što ovaj štetnik ubuši plod, sve do kraja ljeta radi se o istoj generaciji koja onda odlazi na prezimljenje. U tlu se ličinka kukulji, te se najčešće razvije odrasli oblik koji i ostaje u tlu i prezimljuje. Kako znamo, i najvažiji štetnik masline – maslinova muha (Bactrocera oleae) također prezimljuje u tlu u obliku kukuljice, i jednim manjim dijelom kao odrasla na skrovitim mjesima.
Obradom tla protiv štetnika
Dakle ovo odmah i sugerira mjere koje je potrebno provesti u zimskom i rano proljetnom razdoblju, a koje će nepovoljno djelovati na ove štetnike. Ovdje prije svega mislimo na obradu tla u masliniku koja se može provesti plićim oranjem, kultiviranjem, frezanjem ili roto–drljanjem. Ovim mjerama suzbijaju se i korovi, te bi ovo u načelu trebalo provesti dva puta, jednom u studenom ili prosincu, a drugi put pri kretanju vegetacije kada se i suzbiju korovi koji će opet početi nicati. Optimalno je u studenom ili prosincu provesti pliće ili srednje duboko oranje, a u rano proljeće kultiviranje, frezanje ili roto-drljanje. Ovim putem jednostavno mehanički uništimo štetnike koji se nalaze u tlu u fazi prezimljena, ili barem značajno smanjimo njihovu populaciju. U maslinicima gdje su problem i bolesti, prije svega paunovo oko, obično se dogodi da maslinari prskaju stablo,a istovremeno se na tlu nalazi gomila zaraženog otpalog lišća koje je izvor novih infekcija. I u ovom slučaju obrada tla, prije svega pliće ili srednje duboko oranje imaju opravdanja jer se na taj način zaraženo lišće unosi dublje u tlo gdje će se i razgraditi i gdje nema mogućnosti infekcije ili je ona vrlo otežana.
U rezidbi treba voditi računa, osim o formiranju stabla, i o nekim štetnicima i bolestima koji se na granama i grančicama nalaze. Kako je posljednjih godina sve veći problem i rak masline, bakterijska bolest koja se prije i nije pojavljivala u tolikoj mjeri, sve bolesne i zaražene grane, pa ako je potrebno i čitava stabla, treba odrezati, a grane iznijeti i spaliti. Naravno, sav alat potrebno je dezinficirati sredstvima koja su na tržištu dostupna ili jačom otopinom bakrenog sredstva.
Prskanje na kraju
Na grančicama i granama prezimljuju i neki važniji štetnici, ponajprije maslinov medič (Saissetia oleae) kojeg ćemo lako primijetiti u obliku crnih grbavih štitića (odatle i naziv grbava uš). Također, u grančicama i granama prisutni su i maslinovi potkornjaci (Phloetribus scarabeoides, Hylesinus oleiperda). Ako je na nekim granama prisutna veća populacija ovih štetnika, takve grane najbolje je odrezati i spaliti. Mjesta reza obvezatno je premazati voćarskim voskom.
Na kraju, kad smo proveli sve ove mjere i pravilnu rezidbu koja osim u pomotehničkom smislu ima dakle, i sanitarni smisao, pristupa se prskanju. Prskanje se može obaviti prije jedne od obrada tla kako bismo u nasad lakše ušli. U ovom periodu, kako je već pisano i u ranijim brojevima Maslinara, koriste se sredstva na bazi bakra u koncentraciji 0,15 posto do 1,5 posto, ovisno o sredstvu koje odaberemo, te biljna ili mineralna ulja u koncentraciji 2 – 3 posto. Ova sredstva mogu se i miješati zajedno, a postoje i gotove već pomiješane formulacije (Crveno ulje, Modro ulje, Plavo ulje). Obično se u prskanju nakon berbe koristi samo bakreno sredstvo, a nakon rezidba kombinacija bakra i mineralnog ulja, i to ovisno jesu li na stablu prisutni štetnici u većoj mjeri ili nisu.
Maslinike je u ovoj fazi potrebno dobro okupati škropivom, što znači da na maslinik veličine oko 50 stabala treba utrošiti 150 do 200 l škropiva, ako se koristi prskalica (odgovara količini 1000 l škropiva / ha), odnosno oko 30 do 50 l škropiva ako se koristi raspršivač (“atomizer”, što odgovara količini od 300 do 500 l škropiva / ha). Pri prskanju sa stabla se ne treba cijediti i “plaviti” ili “crveniti” od sredstva, već stablo treba biti ravnomjerno poprskano. Kada smo proveli sve ove mjere, možemo biti sigurni da smo obavili sve potrebno u zimskom periodu.
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku
