Zašto Hrvatska još nije zabranila proizvodnju mješavina maslinovih ulja s drugim biljnim uljima za prodaju na domaćem tržištu, za razliku od Španjolske, Italije, Grčke i Portugala, koje time štite domaća maslinova ulja, pita se suradnica Maslinara dr.sc.Mirella Žanetić.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje je biljno ulje koje ima posebna nutritivna i zdravstvena svojstva, te specifični miris, okus i aromu. Od ostalih biljnih ulja razlikuje se po povoljnom sastavu masnih kiselina, posebno visokom udjelu jednostruko nezasićene oleinske kiseline, umjerenom udjelu zasićenim masnih kiselina te optimalnom udjelu esencijalnih masnih kiselina (linolna i linolenska). Sadrži i značajan udjel prirodnih antioksidansa koji štite od kvarenja samo ulje, a isto tako i u ljudskom organizmu sprječava nastajanje opasnih slobodnih radikala (sprječava starenje stanica).
Često patvorenje
Zbog svega navedenog jasno je zašto je ekstra djevičansko maslinovo ulje skup proizvod i njegova visoka cijena često je razlog pokušaja patvorenja, tj. miješanja (blendiranja) s nekim drugim biljnim uljem. Pojava ovakvih uljnih mješavina na tržištu ulja je česta, a istovremeno je teško dokazati što se zaista nalazi u mješavini. Djevičanska maslinova ulja najčešće miješaju se s drugim kategorijama maslinovih ulja (rafinirano maslinovo ulje, ulje komine maslina) ili s nekim drugim jeftinijim biljnim uljem (suncokretovo ulje, ulje uljane repice i sl.). Svakako bi mješavina ulja i njen sastav trebao biti istaknut na deklaraciji, što najčešće nije slučaj budući da se mješavinama obično nastoji patvoriti neko djevičansko maslinovo ulje.
Česte su mješavine maslinovog ulja s jeftinim uljem lješnjaka koje je prilično teško i skupo detektirati u mješavini pa su ovakve prevare dosta česte i financijski isplative. Moguće su i mješavine ulja s malim udjelom polifenola s uljima koja imaju visoki udjel ovih spojeva kako bi se povećao rok trajanja proizvoda. U svakom slučaju bilo koja mješavina ulja čiji stvarni sastav nije naveden na etiketi ili deklaraciji predstavlja patvoreni proizvod i prevaru potrošača.
Miješano za izvoz
Prema EU regulativi, mješavine maslinovog ulja s drugim biljnim uljima nisu zabranjene na tržištu EU. Međutim, EU regulativa koja se odnosi na tržišne standarde maslinovog ulja (Regulation 29/2012 ) dozvoljava zemljama članicama propisivanje zabrane proizvodnje mješavina maslinovih ulja unutar teritorija pojedine zemlje u slučaju kada je proizvodnja namijenjena domaćem tržištu. Prema ovoj EU regulativi, dozvoljena je prodaja mješavina maslinovog ulja i drugih biljnih ulja iz uvoza, kao i proizvodnja takvih blendiranih ulja koja su namijenjena izvozu. EU regulativa također dozvoljava isticanje prisutnosti maslinovog ulja u miješanom ulju na etiketi slikama ili crtežima samo ako ono je prisutno s više od 50 posto u tom proizvodu.
Španjolska, Italija, Portugal i Grčka tako zabranjuju proizvodnju mješavina maslinovih ulja s drugim biljnim uljima za prodaju na domaćem tržištu, ali istovremeno omogućuju proizvodnju ovakvih miješanih ulja za izvoz. Na ovaj način ove zemlje štite domaća ulja i žele poticati svoje potrošače na konzumaciju domaćih ulja. Istovremeno, ove zemlje uvoze mješavine maslinovih ulja s drugim biljnim uljima koja su obično jeftinija, pa potrošač ima mogućnost izbora koje će ulje kupiti.
Domaći pravilnik
Prema domaćem Pravilniku o uljima od ploda i komine maslina (NN 07/09) definirano je na koji se način moraju označiti mješavine maslinovih ulja isticanjem na etiketi. U slučaju mješavina maslinovih ulja koja nisu iz kategorije djevičanskih maslinovih ulja (rafinirana maslinova ulja, ulje komine maslina rafinirano ulje komine maslina i sl.), prisutnost ulja u mješavini s drugim biljnim uljima se pri označavanju naglašava riječima, slikama ili crtežima, i to na drugom mjestu osim u popisu sastojaka. Takva mješavina mora nositi naziv »mješavina biljnih ulja (ili određeni naziv biljnih ulja prema vrsti sirovine) i maslinovog ulja« iza čega neposredno slijedi postotni udio maslinovih ulja u mješavini.
Pri označavanju mješavine djevičanskih maslinovih ulja prisutnost maslinovog ulja može biti naglašena slikama ili crtežima samo ako čine više od 50 posto mješavine o kojoj se radi. Ako su maslinova ulja sastojak hrane, a pri označavanju te hrane se osim u popisu sastojaka njihova prisutnost naglašava riječima, slikom ili crtežom, onda neposredno uz naziv hrane mora biti navedena količina izražena u postotku (%) na ukupnu neto masu hrane. Postotak (%) dodanih maslinovih ulja u odnosu na ukupnu neto masu hrane može se zamijeniti postotkom na ukupnu masu masnoće, uz dodavanje riječi postotak masnoće.
Cijena je znak
Treba naglasiti kako u RH za sada nije zabranjena proizvodnja mješavina maslinovih ulja s drugim biljnim uljima za prodaju na domaćem tržištu, kao što je slučaj u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Portugalu. Istovremeno na hrvatskim policama moguće je kupiti uvozno maslinovo ulje koje je mješavina s nekim drugim biljnim uljem, što bi svakako trebalo biti istaknuto na etiketi. Ovakva ulja često su znatno niže cijene od domaćih ekstra djevičanskih maslinovih ulja pa postaju privlačna kupcima. Na etiketama takvih ulja sastav mješavine je često naveden sitnim slovima koja nije lako uočiti. Izrazito niska cijena maslinovog ulja trebala bi svakako biti znak kupcu da pažljivo čita deklaraciju proizvoda kako bi bio siguran što kupuje.
Ako su masline ubrane u jednoj, a njihova prerada u svrhu dobivanja ulja obavljena u drugoj zemlji, označavanje podrijetla treba sadržavati sljedeći tekst: »(ekstra) djevičansko maslinovo ulje dobiveno u (slijedi naziv zemlje o kojoj se radi) od maslina ubranih u (slijedi naziv zemlje o kojoj se radi)«. U slučaju miješanja ulja različitog podrijetla unutar iste kategorije, ekstra djevičanskog ili djevičanskog maslinovog ulja, ako 75% ili više tog ulja potječe iz jedne zemlje, kao podrijetlo može se navesti dotična zemlja, uz naznaku minimalnog udjela (75% ili više) tog ulja u mješavini.
Na našem tržištu na policama se nalaze i domaća i uvozna maslinova ulja, koja su i ekstra djevičanska i djevičanska, ali i rafinirana i mješavine biljnih ulja. Potrošač bi svakako trebao pažljivo čitati deklaraciju proizvoda kako bi bio siguran što kupuje, a ne davati prednosti cijeni prilikom odluke koji proizvod kupiti.
Otkrivanje patvorenog ulja
Metode kemijskih analiza kojima se dokazuju mješavina djevičanskog maslinovog ulja s nekim drugim biljnim uljem su sofisticirane, precizne, ali i vrlo skupe analitičke instrumentalne metode. Uvijek je potrebno primijeniti nekoliko njih kako bi sa sigurnošću mogli utvrditi točno koje ulje se nalazi u mješavini s djevičanskim maslinovim uljem. Tako se metoda za određivanje udjela voskova u maslinovim uljima koristi za razlikovanje maslinovog ulja dobivenog prešanjem od ulja dobivenog ekstrakcijom (ulja komine maslina). Određivanjem sastava triacilglicerola u maslinovom ulju obzirom na njihov ekvivalentni broj ugljika (ECN) 42 primjenjuje za dokazivanje prisutnosti malih količina sjemenskih ulja (bogatih linolnom kiselinom) u svim kategorijama maslinovih ulja. Metoda određivanja stigmastadiena u maslinovom ulju primjenjuje se za utvrđivanje prisutnosti rafiniranih biljnih ulja (maslinovog, komine maslina, suncokretovog, palminog, itd.) u djevičanskom maslinovom ulju, jer rafinirana ulja za razliku od djevičanskih sadrže stigmastadiene.
Još jedna metoda kojom je moguće utvrditi prisutnost nekog drugog biljnog ulja u mješavini s djevičanskim maslinovim uljem je određivanje udjela i sastava sterola. Ukupna količina sterola u djevičanskom maslinovom ulju prema Pravilniku (2009) je definirana minimalnom vrijednošću od 1000 mg/kg. Određivanje udjela alifatskih alkohola triterpenskih diola eritrodiola i uvaola koristi se za dokazivanje prisutnosti ulja komine maslina u djevičanskim maslinovim uljima. Ulja komine maslina sadrže povećanu koncentraciju eritrodiola i uvaola u odnosu na ulja dobivena prešanjem ili centrifugiranjem. Udjel eritrodiola i uvaola u djevičanskim maslinovim uljima (uključujući i kategoriju lampante) izrazito je niži od njihovog udjela u uljima dobivenim preradom maslinovih komina uz dodatak organskih otapala. Stoga se navedena odstupanja koriste za razlikovanje maslinovih ulja dobivenih isključivo mehaničkim postupcima prerade od onih dobivenih upotrebom raznih otapala iz maslinove komine.
