Štetnici | Jasminov moljac voli gnoj i vodu

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Stručni suradnik Maslinara dr.sc. Kristijan Franin piše o jasminovu moljcu, štetniku koji sve češće napada mlade maslinike

Među brojnim kukcima koji napadaju maslinu izdvajaju se i neke vrste leptira. Među njima je ekonomski značajan i svim proizvođačima dobro poznat Maslinov moljac. Međutim, osim moljca prisutne su i vrste koje u određenim okolnostima (klimatski čimbenici, starost nasada, uzgojni oblik, agrotehničke mjere i sl.) mogu uzrokovati izvjesne štete.

 

Napada mlade nasade

U prvom redu mislimo na jasminovog moljca (Palpita unionalis). Premda mu u imenu stoji jasmin, zapravo se radi o oligofagnoj vrsti koja se sve češće pojavljuje u maslinicima. Kako se radi o štetniku koji nije ekonomski značajan njegova pojava uglavnom prolazi neopaženo. Ono što očito utječe na porast populacije ovog štetnika je prisutnost različitih biljaka domaćina u agroekosustavu uzgoja masline.

Tako osim masline napada kalinu (Ligustrum), zatim oštećuje jasen (Fraxinus), zeleniku (Phllyrea), pa čak i jorgovan (Syringa). Sve ove prethodno navedene vrste poput masline pripadaju istoj porodici (Oleaceae). Osim toga sve su specifične i za područja na kojima se uzgajaju masline. Jedan od razloga sve veće pojave je i povećanje površina pod mladim nasadima na kojima su štete puno izraženije i značajnije nego na rodnim stablima.

 

Odrasli kukac je za razliku od tzv. dnevnih leptira prilično neugledan i više podsjeća ne neke noćne vrste. Tijelo mu je svijetlosmeđe boje veličine oko 3 cm, a krila su mu bijela s nešto tamnijim rubom. Aktivni su uglavnom noću i u sumrak. Vrsta prezimljava u obliku gusjenice, a odrasli leptiri lete od početka svibnja pa sve do kraja studenog, iako se pojedini primjerci u maslinicima mogu naći i tijekom zime. U pravilu kada krene vegetacija iz kukuljica, ovisno o vremenskim čimbenicima izlijeću prvi odrasli kukci koji nakon kopulacije odlažu jaja na vršne dijelove izboja (listići i pupovi).

Nakon završenog embrionalnog razvoja iz jaja izlaze gusjenice koje su najprije žute, a zatim im boja prelazi u sive nijanse da bi konačno pred kraj razvoja postale izrazito zelene. Duljina tijela im je oko 2 cm. Ličinke u pravilu izgrizaju donji dio lišća pri čemu gornja epiderma ostaje neoštećena, ali posmeđi te nakon određenog vremena unište čitav list, ostavljajući samo središnju žilu. Napadnute biljke zaostaju u razvoju.

Slijepljeni listići

Prisutnost štetnika osim po grizotinama možemo uočiti i po međusobno slijepljenim listićima često povezanim nitima. Može imati više generacija godišnje što opet ovisi o klimatskim prilikama. Prema podacima naših autora u Hrvatskoj ostvaruje 3 do 4 generacije koje se mogu preklapati. Kao što je već prethodno spomenuto štete su vidljive na mladicama na kojima su oštećeni vršni listići ali i cvjetni pupovi.

Vršni put u pravilu prestaje s rastom, a aktiviraju se pupovi koji se nalaze ispod vrha pa dolazi do tjeranja bočnih izboja na koje se kasnije gusjenice također presele i nastavljaju s ishranom. Ako je populacija visoka tijekom ljeta i početkom jeseni gusjenice prelaze i na plodove koje oštećuju izgrizanjem mesnatog dijela, a mogu izgristi i sjemenku. U nekim uzgojnim područjima mladice mogu biti oštećene u duljini od oko 10 do 15 cm. Štete u pravilu koreliraju ovisno o starosti biljke i načinu uzgoja. Štete su naravno veće u mladim nasadima i to prvenstveno kod grmolikih uzgojnih oblika poput vretenastog grma ili grmolike vaze. Posebno su ugrožene stolne sorte.

U pravilu ovaj štetnik može biti iznimno opasan u rasadničarskoj proizvodnji gdje može uzrokovati i 90%-tnu štetu. Ukoliko populacija nije visoka štete u starijim nasadima se obično kreću između 20 i 30%. Jasminov moljac se širi zaraženim sadnim materijalom pa bi bilo dobro prije donošenja sadnica na pripremljenu površinu pregledati sadnice i po potrebi obaviti tretiranje. Neki od faktora rizika koji povećavaju napad su: pretjerana gnojidba dušikom i povećani obroci kod navodnjavanja. Naime i jedna i druga agrotehnička mjera potiču nagli porast mladica i čine biljku osjetljivijom na napad.

Više u novom broju Maslinara!

Časopis

 

Previous
Next
Previous
Next