Suša uništava maslinovu muhu

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Suradnik Maslinara dipl.ing. Josip Ražov piše o najvažnijim štetnicima masline u ljetnom razdoblju, ističući muhu kao najvažnijeg štetnika, protiv kojeg nam pomaže čak i suša.

Posljednjih mjesec-dva dana svjedoci smo vrlo toplog, odnosno vrućeg vremena sa izuzetno visokim temperaturama. Kiše također nema, te su već sve oči uprte u nebo ne bi li smo dočekali dragocjene kapi vode. Što se tiče maslina, barem starijih stabala situacija još uvijek nije kritična, ako je maslinik uredan. Ovo podrazumijeva provođenje mjera zaštite na vrijeme i redovitu obradu tla. U ovakvim uvjetima obrada tla je neobično važna za zatvaranje kapilariteta tla i na taj način čuvanje akumulirane vlage u tlu. Isto tako, sprječava se rast korova koji odnose značajne količine vode i hranjiva toliko potrebnih maslini.

Zaštitne mjere još ne prestaju. Pod uvjetom da smo proveli sve potrebne mjere u proljetnom periodu i vodili računa o zaštiti od svrdlaša, maslinovog moljca, jasminovog moljca, paunovog oka i ostalih štetočinja, sada moramo voditi računa o štetnicima i bolestima koji se pojavljuju u ljetnom razdoblju.

Treća najopasnija

Definitivno najvažniji štetnik masline u svim područjima gdje se maslina uzgaja. U više navrata i svake godine se o njoj piše, no kako je ponavljanje majka znanja, tako ne možemo izbjeći ni podsjećanje na mjere zaštite od maslinove muhe. Njezin let je praktički već započeo, s tim da na jugu počinje ranije, a prema sjeveru kasnije. Ipak, primijećeno je da najviše štete uzrokuje njezina treća generacija koja se javlja u vrijeme zriobe plodova (rujan – listopad). Eventualno štete čini i druga generacija. Ovo zapravo ovisi o klimatskim prilikama. U ljetno vrijeme, odnosno u srpnju i kolovozu često vladaju (kao što je slučaj zasad i ove godine) vrlo visoke temperature i niska vlažnost zraka. Oborina nema pa nema ni vlažnosti tla. Takvi uvjeti ne odgovaraju ni muhi pa je napad u ovom periodu često i zanemariv. U sušnim uvjetima plodnost ženki je niska, a i sami plodovi su do jedne mjere smežurani i ne odgovaraju ubodima muhe. Iskustvo iz prakse pokazuje da zbog ovog razloga treba biti oprezan i s navodnjavanjem maslina i ne natapati ih nepotrebno već intervenirati po potrebi. U praksi se često vidi da stabla koja se u sušnim i vrućim uvjetima prekomjerno natapaju su podložna dosta velikom napadu muhe gdje bude i velikih šteta na plodovima. Kondiciju stabla i uvjete tla je stoga potrebno dobro pratiti i po potrebi navodnjavati samo za intervenciju. Paralelno s tim obvezno je postaviti feromonske lovke i pratiti i suzbijati muhu na taj način. Na raspolaganju su na tržištu različiti tipovi lovki o kojima je već bilo govora. Za praćenje i suzbijanje koriste se lovke Super Track Ala kojih se postavlja 15 – 20 kom / ha ili c. 5 lovki na prosječan maslinik od 80 – 100 stabala. Lovke Magnet Oli i Eco Trap koriste se samo za suzbijanje i treba ih postaviti više, i do 120 – 150 kom /ha odnosno c. 30 – 50 kom na prosječan maslinik od 80 do 100 stabala. Lovka Magnet Oli je nešto praktičnija jer na sebi već ima feromon, te feromon i atraktant. Lovku je dovoljno postaviti na granu. Kod lovke Eco Trap postoji ampula sa feromonom koju je potrebno probušiti. Sve ove lovke imaju dobro djelovanje.

Feromonske lovke

Koristiti se mogu i žute ploče, sa ili bez feromona u istim brojevima. Žute ljepljive ploče s feromonom imaju daleko bolje djelovanje i dosta su jeftine. Sve lovke koje se koriste za praćenje dovoljno je postaviti u broju od 2 – 3 lovke / ha, a za svaki sljedeći ha još po jednu lovku. Za prosječan maslinik od 80 – 100 stabala dovoljno je postaviti 1 do 2 lovke.

Sve lovke postavljaju se u krošnju stabla na visinu od c. 1,5 m. Ako se koristi feromon, ampulu s feromonom potrebno je mijenjati jednom mjesečno. Ljepljivu površinu lovke potrebno je promijeniti kad se zaprlja (u prosjeku jednom u 2 – 3 tjedna).  Feromonske ampule do uporabe potrebno je čuvati u zamrzivaču.

Pregledavati se mogu i plodovi masline i na taj način ocijeniti potrebu za tretiranjem. Tako se kritičnim brojem smatra 5 posto zaraženih plodova. Točnije, pregledamo primjerice 100 plodova, i ako je od toga 5 plodova sa simptomima uboda muhe, što se vidi po karakterističnom ubodnom otvoru, tada je potrebno provesti tretiranje. Tretiranje se može provesti insekticidima na osnovi već spomenutog dimetoata prskanjem cijele krošnje, ili gotovim pripravkom insekticida (spinosad) i atraktanta (Success Bait). Pri prskanju ovim pripravkom prska se samo mali dio krošnje (5 – 10  posto). Ako se prskanje provodi nošenim ili vučenim atomizerom, tada se otvori samo po jedna dizna za svaki red, obično srednja ili gornja dizna ovisno o veličini krošnje.

Što se tiče ostalih štetočinja, treba pratiti vremenske prilike. Ako je maslinik od prije zaražen paunovim okom, trebat će prije kasno ljetnih i jesenskih kiša provesti jedno prskanje bakrenim sredstvima vodeći računa o karenci pred berbu. Što se tiče korova, vrlo je važno pravovremeno suzbijati korove bilo obradom tla (frezanje, kultivacija, okopavanje) ili košnjom (košnja, malčiranje). Korovi odnose velike količine vode i hranjiva i stvaraju neurednu sliku u masliniku.

Još ćemo spomenuti neke štetnike koji se eventualno mogu primijetiti u masliniku u narednom razdoblju.

Štitaste uši

Više je različitih vrsta uši koji napadaju maslinu, od kojih je svakako najvažniji maslinov medič, ali ima i drugih vrsta. Štitaste uši mogu se prepoznati po grbavim nakupinama na grančicama masline, ili sitnim nakupinama u obliku crtica i sl. Radi se o ušima koje su prekrivene štitom. Štetnici sišu grančice, lišće pa i plodove i na taj način uvelike oslabljuju stablo, narušavaju kvalitetu ploda i smanjuju količinu ploda i izlučuju obilne količine medne rose – ljepljive tekućine. Na mednu rosu često se naseljava gljiva čađavica kao druga popratna štetočinja, pa često imamo sliku stabla punog štitastih uši i lišća i grančica crnih od čađavice. Mravi su čest pratioc štitastih uši jer stimuliraju uši na lučenje medne rose i odnose kapljice. Sami po sebi mravi nisu štetni, ali pospješuju izlučivanje medne rose štitastih uši i na taj način i pospješuju štetnost štitastih uši. Grane koje su pune uši u pravilu je najbolje odrezati i spaliti, a ako smo proveli prskanja sistemičnim insekticidima za suzbijanje maslinovog moljca (dimetoat: Rogor, Chromgor, Perfekhtion, Zagor, Ritam, Sistemin, Calinogor), isti bi trebali dosta dobro djelovati i na štitaste uši. Protiv štitastih uši može se primijeniti i mineralno ili biljno ulje koje će mehaničkim putem suzbiti štitastu uš (Bijelo ulje, Mineralno ulje, Svijetlo ulje, repičino ulje) u koncentraciji 1 – 2 posto, što je dozvoljeno i u ekološkoj proizvodnji.

Pepelnica masline je vrlo rijetka bolest u našim maslinicima. Tako ima maslinara pa i stručnjaka koji je na maslini nikad i nisu vidjeli. Međutim, na nekim područjima je primijećena u manjoj mjeri pa ovaj napis može poslužiti kao informacija da se i na ovu moguću bolest obrati pažnja. Prepoznaje se po bijelo-sivim prevlakama na listu masline. Obično se suzbijanje ne provodi, a u slučaju potrebe može se koristiti kombinirano prskanje usmjereno protiv paunovog oka strobilurinskim fungicidom na bazi krezoksim metila (Stroby WG) u koncentraciji 0,01 – 0,02 posto, a koji ima dozvolu na maslini. Ovaj fungicid djelovat će na obje bolesti.

Sušenje plodova

Sušenje plodova prema slici je najvjerojatnije uzrokovano odbacivanjem viška plodova ili odbacivanjem uslijed nepovoljnih uvjeta (suša, stres, previsoka temperatiua, disbalans ishrane). Sušenje i otpadanje plodova može biti uzrokovano i napadom maslinovog svrdlaša, ali tada se na plodu vide točkice uboda, te se plod počinje sušiti od vrha prema peteljci. Ako se plod cijeli ravnomjerno sasuši, tada je uzrok vrlo vjerojatno fiziološke prirode. Treba obratiti pažnju na navodnjavanje (ne pretjerati) te na primjenu folijarnih gnojiva na bazi bora u početku cvatnje i nakon oplodnje (plod veličine 1 – 2 mm). Po potrebi uključiti i ostale mikroelemente. Ako se radi o obilnijem zametanju plodova, tada stablo jednostavno odbacuje višak.

Sušenje grana i grančica

Sušenje grana i grančica, ako se ne radi o mehaničkom lomu što isto zna biti slučaj a da se ne primijeti, može biti uzrokovano gljivičnom bolesti Verticilium dahliae – začepljenje i sušenje provodnih snopova. Ova bolest može imati varijantu naglog venuća kada u jednoj godini stablo propadne, i varijantu postupnog odumiranja kada propadanje traje nekoliko godina. U posljednjem slučaju lišće i grančice se suše od periferije, listovi se uvijaju u ovom slučaju prema gore i otpadaju. Grane ostaju bez lista, a na presjeku grane vidi se smeđi prsten čemu je uzrok začepljenje provodnih snopova. Drugi razlog ovakvog sušenja može biti i napad gusjenice granotoča (Zeuzera pyrina) koji se ubušio negdje ispod mjesta sušenja. Tada treba rezom odstraniti suhu granu, te dalje rezom ići dok ne pronađemo gusjenicu koju treba uništiti. U svakom slučaju najbolje je odrezati suhu granu do zdravog, a mjesto reza premazati voćarskom voskom. Postoje još neki uzročnici sušenja ali se u praksi rjeđe javljaju.

 

Iz časopisa Maslinar, br.17.