Temelji maslinarstva | Kako su se maslinari nosili sa španjolskom gripom?

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Povjesničar Maslinara Željko Krnčević otišao je u ne tako davnu povijest, u vrijeme strašne španjolske gripe i zabilježio kako su se maslinari u to vrijeme snalazili.

Povratak Zemlji
A upravo su razne nepogode, peronospore, bolesti, neimaština i siromaštvo, ratovi, glad … dovodile i do promjena stanovništva, izmijenjenih odnosa selo – grad, smanjenja ruralnog i povećanja urbanog stanovništva. Spomenimo ovdje i svima nam poznatu španjolsku gripu, zvanu španjolica, koja je svijetom harala pred evo punih 100 godina.

Eto nam sad i korone koja će nadajmo se, moramo tako reći, ipak promijeniti dio naših navada i razmišljanja. Posebice u odnosu prema Zemlji koju smo svi skupa doveli do kolabirajućeg stanja.

Nadajmo se da ćemo se ipak više okrenuti polju, zemlji, uživajući u onom što sami proizvedemo, a ne u onom što nam na stolove šalju globalni trovači u borbi za „lovom“. Vratili smo se tako Maslini, vratimo se i Zemlji.

Recimo još i o španjolici. Bila je to isto pandemija, koja se po smrtnosti stavlja uz bok milenijskoj pošasti kugi. Ne ulazeći ovdje u njezine svjetske razmjere, recimo da se pojavila u vrijeme kada je svijet bio itekako iscrpljen posljedicama užasnog Prvog svjetskog rata, naravno, njegovim materijalnim i ljudskim gubicima. U svakom slučaju, trajala je u četiri naleta u vremenu od 1918. do 1920. godine. Kod nas je najgori bio onaj drugi, u jesen 1918. godine. Postoje i procjene da je španjolica u Hrvatskoj odnijela oko 109.000 života. Između ostalog i dosta mlađe populacije, tako da je to imalo utjecaja kako na demografski, tako i na ekonomski oporavak koji je slijedio poslijeratnim godinama.

Iz 63. broja časopisa Maslinar.

Novi Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.

 

Previous
Next
Previous
Next