Temelji maslinarstva | Nema Božića bez masline

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Povjesničar Maslinara Željko Krnčević zavirio je u arhive i zabilježio brojne običaje vezane za božićne blagdane i maslinu

Eto, još je jedna maslinarska godina za nama.  Uskoro će i ona kalendarska. O prolaznosti vremena postanemo svjesni protokom proživljenih godina. Protokom zapravo svakodnevnice, uobičajenih događanja, ali i blagdana. Upravo su oni našim precima u onim lijepim, epskim vremenima predstavljali razonodu i bijeg od svakidašnjih radnji.

Božićni običaji

Zato su i običaje uz blagdane osmišljavali kako bi im barem malo ublažili teško i naporno življenje. Neki su se od tih običaja zadržali i do današnjih dana.

Božićni običaji u okviru onih godišnjih prate prirodne cikluse, tako da se ti dani, ili čak dio mjeseca studenoga i cijeli mjesec prosinac, vezuju uz zimski solsticij i početak agrarne godine. Proslavljanje početka agrarne godine nije zasada kršćanstva i moderne zapadne civilizacije jer su razne vjere, kulture i civilizacije u povijesti slavile tu prirodnu pojavu.

Za one kojima treba kratka poduka – Advenat, advent, došašće, dolazak je vrijeme od oko četiri tjedna prije Božića i to je početak crkvene godine. Sastoji se od četiri nedjelje koje neposredno prethode blagdanu Božića. Ta nova liturgijska godina započinje prvom nedjeljom Adventa, oko blagdana Svetog Andrije (30. studenoga), odnosno prve nedjelje najbliže tom blagdanu. Sveta Barbara i Sveti Nikola su prvi sveci Adventa i upravo oni navješćuju skoro dolazeći Božić. Upravo su nam ti sveci u djetinjstvu donosili darove i naviještali Božić. Četiri nedjelje Adventa simboliziraju četiri tisućljeća iščekivanja od stvaranja svijeta do dolaska Isusa.

Ulomak iz teksta objavljenog u 49. broju časopisa Maslinar.

Za više informacija o maslinama i maslinarstvu, pretplatite se na časopis Maslinar.

 

 

Previous
Next
Previous
Next

Maslinar u vašem
inboxu!

Primajte novosti i zanimljivosti iz svijeta maslinarstva jednom tjedno!