U travnju se srednja dnevna temperatura predviđa uglavnom višom od prosjeka. Slično se predviđa i za svibanj, a čini se zasad i za čitavo klimatološko ljeto – prognozira naš prognostičar Lovro Kalin
U prošlom broju Maslinara najavili smo da bi kraj klimatološke zime (veljača) i početak klimatološkog proljeća (ožujak) moglo obilježiti razmjerno toplo vrijeme. To se dijelom i ostvarilo. U veljači je srednja temperatura posvuda u našoj zemlji bila viša od prosječne (slika 1), a i čitavo razdoblje klimatološke zime (prosinac, siječanj i veljača) ocjenjuje se klimatološkom kategorijom ‘toplo’, u maslinarskom uzgojnom području ponegdje i ‘vrlo toplo’.
Rekordna bura
Međutim, u ožujku je situacija bila nešto složenija: dobar dio mjeseca obilježilo je prilično hladno vrijeme, no u posljednjem je desetodnevlju znatno zatoplilo, pa će u konačnici temperaturno odstupanje biti tek neznatno u minusu, ili čak u granicama prosjeka. Ipak, dojam hladnoće pojačavala je bura, koja je ove godine – iako ne rekordno jaka – bila izrazito dugotrajna, pa je puhala praktički tjednima u kontinuitetu, što je neobično čak i za ove tipično ‘burne’ mjesece!
Zanimljivo, pojačan utjecaj anticiklone uzrokovao je – osim bure na Jadranu – i znatno sunčanije vrijeme, osobito u kopnenim područjima Hrvatske, gdje je u siječnju i veljači bilo dvostruko više sunčanih sati u odnosu na prosjek! Tako su izostali neugodni dugotrajni periodi tmurnog i maglovitog vremena. Na Jadranu je taj višak osunčavanja ipak bio znatno manji.
No pravi su ekstremi nastupili što se tiče oborine. Veljača je, doduše, donijela prosječne količine za doba godine, no u ožujku je nastupila gotovo nezapamćena suša. Oborina je čitav mjesec praktički izostala. U trenutku pisanja ovog članka – pred sam kraj mjeseca – u mnogim predjelima nije pala niti kap kiše! To se posebice odnosi na maslinarsko uzgojno područje: među mnogobrojnim meteorološkim postajama samo je ona na Komiži izmjerila 3 mm, a u Dubrovniku 4 mm kiše. Svi ostali na nuli!
Valja se nadati da bura, te osobito suša nije nanijela maslini znatnije štete. No maslinarima je sada najbitnije kakve vremenske prilike nas očekuju u nastavku proljeća, vrlo važnom u doba maslinine cvatnje i oplodnje?
Kišno razdoblje
Dobra je vijest da će već do kraja mjeseca – kada ćete već imati u rukama novi broj Maslinara – sušno razdoblje završiti! Posljednji dani ožujka i prvi dani travnja donose razdoblje izrazito kišovitog vremena, pa će ponegdje pasti i nekoliko desetaka mm oborine! Nastavak travnja obilježit će uglavnom uobičajene oborinske prilike (prosječne ukupne količine za travanj i svibanj prikazane su u tablici). U svibnju se pak u maslinarskom uzgojnom području predviđa određen manjak oborine od prosjeka. Dodajmo preliminarno da se i tijekom ljeta očekuju razmjerno sušne prilike, što zasad nije dobra vijest jer znamo da u to doba godine oborine ionako nisu izdašne. No ljeto je još daleko i nadamo se da će se i ta prognoza promijeniti ili malo ublažiti!
Što se tiče temperature, nakon vrlo toplog kraja ožujka, početak travnja donijet će ponovno malo hladnije vrijeme. No u nastavku mjeseca srednja se dnevna temperatura u maslinarskom uzgojnom području predviđa uglavnom višom od prosjeka. Slično se predviđa i za svibanj, a čini se zasad i za čitavo klimatološko ljeto!
Ukupno uzevši, vijesti su dijelom pozitivne jer je dugorajni sušni niz konačno – barem nakratko – prekinut. Ipak, valja biti na oprezu jer je to pojava koja nema jasno definiran početak i kraj te su njezini učinci dugotrajni. Osim toga, maslinari svakako znaju da u ovo doba godine opasnost prijeti i od mraza, koji može biti dodatno štetan u kombinaciji s toplom zimom koju smo ispratili. Dakle, iako će po svemu sudeći proljeće obilježiti iznadprosječna toplina – u narednom razdoblju nisu isključena razdoblja razmjerno hladnog vremena.
Zbog globalnog zatopljenja i porasta temperature mraz je u maslinarskom uzgojnom području u travnju i posebno u svibnju sve rjeđi, no ipak je moguć! Statistički podaci govore da na sjevernom Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije još u travnju u prosjeku treba računati na pojavu jednog mraza. U Dalmaciji, naročito na njenim otocima ta je učestalost znatno manja. A u svibnju je mraz u maslinarskom uzgojnom području već prava rijetkost. No treba biti na oprezu i pratiti redovne prognoze, posebno agrometeorološke!
Na kraju, po svemu sudeći, maslinare možda čeka još jedna vruća i sušna sezona. Toplina za maslinu i kvalitetu ulja nije loša, ali dakako ne prevelika, stoga se uzdamo da ovog ljeta ipak neće padati meteorološki rekordi, te da će nebo ipak povremeno zalijevati maslinu.
Iz novog broja časopisa Maslinar
