Uz dušik, fosfor i bor maslina bolje rađa

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Stručni suradnik Maslinara dr.sc. Marin Krapac istražuje ulogu dušika, fosfora i bora u prehrani masline te ističe da s gnojivima valja pažljivo

Maslina, kao većina drvenastih kultura, ima sposobnost skladištenja hraniva i zbog toga za razliku od ostalih poljoprivrednih kultura ima manje zahtjeve za gnojidbom. Možda zbog ove tvrdnje pojedini proizvođači smatraju da maslinu ne treba gnojiti, no ova tvrdnja nije u potpunosti točna, odnosno ovisi o prirodnoj opskrbljenosti tla hranivima.

Analiza tla

Prilikom sadnje maslinika potrebno je prije duboke obrade ili kopanja sadnih jama napraviti analizu tla na planiranom zemljištu ili onog koji će se stavljati u sadne jame, kako bi se na temelju rezultata mogla odrediti količina gnojiva za meliorativnu gnojidbu (gnojidba na zalihu). Iako prirodna opskrbljenost tla nekim hranivima može biti zadovoljavajuća ili je tlo meliorativnom gnojidbom opskrbljeno dovoljnim količinama fosfora i kalija, za normalan rast i razvoj biljke tijekom godina, zbog odnošenja priroda s površine, udio pojedinog hraniva se smanjuje te je zbog toga nedostatak potrebno nadomjestiti gnojidbom

Osim što prirodom iznosimo dio hraniva s površine, gnojidbu provodimo kako bismo osigurali visoke i stabilne prirode postojane kvalitete i povećali plodnost tla. Način primjene gnojiva (ručno/mehanizacijom po površini, folijarno – preko lista i/ili fertirigacijom – sustavom za navodnjavanje) i odabir načina gnojidbe (mineralna i/ili organska) ovisi o dostupnoj opremi i mehanizaciji te načinu proizvodnje (konvencionalna i/ili ekološka). 

Za utvrđivanje stanja opskrbljenosti hranivima u tlu korisno je svake tri godine provesti analizu tla, kako bismo na temelju rezultata analize mogli gnojidbom biljci dodati odgovarajuća hraniva. Maslina usvaja hraniva u topivom obliku pa se može dogoditi da nakon provedene kemijske analize tla rezultat pokaže da pojedinog hraniva ima u tlu, no na biljci se, zbog nemogućnosti usvajanja, mogu javiti simptomi nedostatka. Zbog toga je, ukoliko sumnjamo na nedostatak pojedinog hraniva, potrebno osim analize tla napraviti i analizu biljnog materijala, odnosno listova. Simptomi nedostatka hraniva mogu se javiti u sušnim uvjetima, jer se hraniva ne nalaze u vodotopivom obliku i korijen masline ih ne može usvojiti iz tla. 

Dušik za rast

Dušik (N) je makroelement koji biljka u većoj količini treba za sintezu aminokiselina, klorofila i ostalih fiziološki važnih spojeva. Dušik se slabo veže na čestice tla, a potječe iz organske tvari ili ga mogu iz zraka apsorbirati bakterije stvarajući kvržice u simbiozi s leguminozama. Maslina ga u većim količinama koristi za rast i razvoj listova i izboja, odnosno izgradnju vegetativne mase, no dušik je važan element i u rastu generativnih organa cvjetova i plodova. U uvjetima nedostataka ovog elementa, osim karakterističnog žućenja listova, slabije je zametanje plodova, porast izboja i prinos.

Gnojidba dušikom povoljno utječe na zametanje plodova i razvoj dvospolnih cvjetova koji nakon oplodnje donose plod. Grčki su znanstvenici utvrdili da koncentracija dušika u listovima, ukoliko je niža od 1 posto, dovodi do pojave funkcionalno muških cvjetova koji nemaju razvijen tučak i plodnicu te se ne mogu oploditi i dati plod.

Ulomak teksta iz 40. broja časopisa Maslinar.

Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.

Previous
Next
Previous
Next