Bijeljenje voćki vapnom je nešto čega se svi sjećamo makar iz djetinjstva. Redovito su se voćke mazale bijelom gustom tekućinom, uz dodatke ili bez, negdje u zimskom razdoblju. To je uglavnom bilo prisutno na okućnicama i manjim voćnjacima. Takvi voćnjaci vrlo su lijepo izgledali, pa su mnogi mislili da se ta mjera provodi radi estetike. Maslinici se, doduše, i nisu mazali vapnom, već je to više bilo rezervirano za listopadne voćke.
Mrazopuc
Zašto se stabla bijele i je li isto uputno provesti u maslinicima? Voćke se bijele (kreče) iz razloga što je zimsko vrijeme uobičajeno dosta hladno (barem bi tako trebalo biti, iako nas ova zima baš ne podržava u toj tvrdnji). Kora i deblo su hladni radi niskih temperatura te radi toga jer se nalaze pri tlu gdje je zrak uvijek hladniji. Ako nastupi topao i sunčan dan, direktne zrake sunca naglo zagriju koru i događa se pucanje. Ova pojava se prema tome i naziva “mrazopuc”. Ako debla do prvih skeletnih grana premažemo vapnom, bijela boja će odbiti zrake sunca i spriječiti pucanje, te čak u proljeće može i odgoditi vegetaciju za nekoliko dana.
Za bijeljenje voćaka koristi se smjesa u koju se umiješa: 5 kg hidratiziranog ili gašenog vapna; 0,5 kg sumpora; 0,5 kg kuhinjske soli; voda, dok se ne dobije žitka maziva smjesa. Praksa kaže da je smjesu dobro ostaviti barem jedan ili više dana da odstoji kako bi se time homogenizirala i povećala ljepljivost. Smjesa se nanosi malo većim kistom. Dovoljno je premazati samo deblo do prvih skeletnih grana, ali ne i pupove kako ih ne bismo mehanički zapriječili u kretanju vegetacije.
Ulomak tekst iz časopisa Maslinar br. 26