Vrijeme je za sadnju artičoka, pa u uvome broju donosimo sve o sadnji, uzgoju i berbi ovoga ljekovitog, ali i od davnina cijenjenog povrća
Na rubovima maslinika, gdje obično raste grmlje, sada je vrijeme za sadnju artičoka. Sadnja presadnica ili izdancima se obavlja u jamice na dubinu od 20 cm, na obilno pognojenom tlu sa zrelim stajskim gnojem u razmaku 100×100 cm, nakon čega se obilno zalije.
Delikatesa i povlastica
Artičoka potječe s obala sjeverne Afrike, u Egiptu je bila poznata još prije 2500 godina, a u staroj Grčkoj i Rimu smatrali su je delikatesom i povlasticom za više društvene slojeve. U petnaestom i šesnaestom stoljeću počinje se širiti u Italiju i Francusku, ali i na naše prostore, gdje se uzgaja kao vrlo cijenjeno ljekovito povrće.
Artičoka pripada porodici glavočika i spada u samoniklo višegodišnje povrće, tako da na jednome mjestu jedna stabljika može ostati i do deset godina. Biljka je priobalnog i toplog podneblja, sunčanih i zaštićenih položaja; ne podnosi niske temperature, a ispod -5°C vrlo se često smrzne i propadne. Najidealnije temperature za uzgoj su iznad 20°C, ali ne podnosi ni visoke temperature i sušu, kao ni velike temperaturne razlike.
Pročitajte članak: Žene u prošlosti nisu smjele jesti artičoke
Voli duboko i lagano tlo, koje obiluje visokim postotkom hranjivih tvari i humusom, stoga se preporuča obilna gnojidba organskim gnojivom.
Biljka cvate već u prvoj godini, a jedna stabljika može dati u prosjeku 6, ali i do desetak cvjetnih glavica promjera 13 centimetara.
Cvat se bere za jelo tijekom lipnja u njegovoj punoj tehnološkoj zrelosti u obliku pupoljka, odnosno dok se ne rastvori, kasnije u fitološkom stadiju bere se kao ukras.
Artičoka punu rodnost postiže u drugoj i trećoj godini nakon sadnje, a ekonomična rodnost traje sedam godina, nakon čega stabljiku treba zanoviti.
Ulomak iz teksta objavljenog u 67. broju časopisa Maslinar.
Novi Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.
