Mr. sc. Stanislav Štambuk ističe kako je iznimno važno dezinficirati alat prije svake rezidbe, a zaražene dijelove masline odmah treba ukloniti i spaliti.
Bolest raka masline posljednjih petnaest godina najveća je pošast koja pogađa gospodarsku granu maslinarstva u Hrvatskoj i svijetu. U tekstu koji slijedi donosimo izvatke iz predavanja mr. sc. Stanislava Štambuka, Rak masline: iskustva u liječenju zelenom galicom, koje je održao na manifestaciji Maslina Split 2015.
Bakteriozni rak ili tumor masline uzrokuje fitopatogena bakterija Pseudomonas syringae. Ova bakterija je epifit, što znači da je stalni stanovnik grana i debla masline, a upravo to je razlog njene česte pojave i brzog širenja jer i pri najmanjim ranama i ozljedama lako zarazi biljku.
Rane biljke nastaju oštećenjem kore masline prilikom vremenskih nepogoda kao što su tuča i velike hladnoće koje uzrokuju smrzavanje, ali i najnormalnijim tretiranjem masline kao, na primjer, rezidbom i berbom. Čovjek se zato smatra glavnim odgovornim za širenje bolesti jer je prenosi zaraženim alatom. Faktori infekcije rane i širenja zaraze na maslini su temperatura zraka od 18 do 28 °C i vlažnost preko 80 posto. Stoga, u proljetnom i jesenskom razdoblju simptomatične izrasline na maslini pojave se već mjesec dana nakon zaraze. U zimskom razdoblju period inkubacije je nešto duži – prve izrasline pojavljuju se nakon tri mjeseca.
Više u časopisu Maslinar broj 33, travanj 2015.