Stručni suradnik Maslinara Kristijan Franin ističe kako prije nanošenja bakra, masline valja pripremiti, odnosno nanijeti deterdžent s limunom.
Vrijeme berbe se bliži kraju i masline ulaze u fenofazu mirovanja. Tijekom ovog razdoblja aktivnosti u masliniku vezane uz zaštitu su uglavnom svedene na minimum. Istovremeno s berbom ili nakon berbe dio proizvođača obavi i rezidbu iako je tzv. zimsku rezidbu bolje ostaviti za kraj zime, odnosno početak proljeća (polovica veljače do polovice ili kraja travnja).
Sanitarna rezidba
Tijekom zime kod masline dolazi do diferencijacije pupova, stoga je bolje pričekati završetak formiranja pupova pa tek onda krenuti s rezidbom. Uostalom, dokazano je da oštra rezidba uz odstranjivanje velike količine zelene mase može smanjiti otpornost stabla prema djelovanju niskih zimskih temperatura. Oni proizvođači koji su se ipak odlučili za rezidbu trebali bi taj zahvat svesti samo na odstranjivanje starih, bolesnih odnosno oštećenih dijelova krošnje. Ovakvu rezidbu stoga često nazivamo i „sanitarna rezidba“. Tijekom berbe dolazi do oštećenja grančica, ali i većih grana. Osim toga odstranjivanjem plodova stvaraju se ožiljci i nastaju otvorene rane koje olakšavaju prodor mikroorganizmima u biljno tkivo.
Od mikroorganizama posebno je opasna bakterija Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi koja uzrokuje rak masline. Na područjima gdje je uočena bakterija i postoji opasnost od njezina širenja potrebno je poduzeti određene mjere zaštite. Nužno je s posebnom pažnjom obaviti berbu i rezidbu. To znači smanjiti moguća oštećenja biljnog tkiva, izbjegavati berbu tijekom kišnog razdoblja, obvezno dezinficirati alate i sanirati ozljede. Veće rane je potrebno premazati voćarskim voskom, a rane manjih površina tretiranjem pripravcima na bazi bakra. Bakrena sredstva (bakarni hidroksid i bakarni oksiklorid) imaju izvjesno djelovanje na ovu bakteriju te sprječavaju infekcije. Sanaciju rana nakon berbe i rezidbe moguće je obaviti preparatom NEORAM WG koji se posebno preporuča u ekološkoj proizvodnji. Doza iznosi od 2 do 3 kg/ha (200 do 300 g na 100 l vode). Za razliku od ostalih Cu preparata kojima karenca može trajati čak do 56 dana, karenca ovog preparata iznosi svega 15 dana što svakako predstavlja određenu prednost.
Ulomak iz teksta objavljenog u 37. broju časopisa Maslinar.
Časopis možete naručite putem linka Maslinar br. 37