Zbog klimatskih promjena sadit ćemo sjevernoafričke sorte maslina?

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Dr.sc. Marin Krapac piše kako ćemo zbog blagih zima u budućnosti razmišljati o uvođenju sorta maslina koje se sada uzgajaju u sjevernoj Africi ili južnoj Italiji i Španjolskoj.

Poljoprivredna proizvodnja pod izravnim je utjecajem okoliša i promjena u okolišu. Posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama koje utječu i na maslinarstvo, a prema projekcijama klimatologa ove će promjene u budućnosti biti još izraženije.

Porast temperature

Prema izvješću svjetske meteorološke organizacije o stanju globalne klime u periodu od 2015. do 2019. navedeno je da je prosječna globalna temperatura od predindustrijskog razdoblja porasla za 1,1 °C, a razdoblju od 2011. do 2015. godine taj rast je veći za 0,2 °C. Porast temperature utjecao je na smanjenje količina leda iz antarktičkog ledenog pokrova te podizanje srednje razine mora. Osim porasta temperature klimatolozi navode i smanjenu količinu oborina kao limitirajući faktor poljoprivredne proizvodnje.

Ove klimatske promjene posebno su izražene u području Mediterana, gdje je i glavnina svjetske proizvodnje maslina. Prema projekcijama klimatologa na mediteranskom dijelu Republike Hrvatske u periodu do 2040. godine, predviđen je godišnji porast temperature za 0,8 – 1°C, dok je u periodu od 2041. do 2070. taj rast još izraženiji i iznosi više od 3°C. Osim rasta temperature do 2040. godine predviđa se i smanjenje godišnje količine oborina za 2 do 10 %. 

Klimatske promjene imaju direktan i indirektan utjecaj na maslinarstvo. Direktan utjecaj očituje se ponajviše kroz promjenu temperature i količine oborine, ali i prisutnost jakih, olujnih, vjetrova koji uzrokuju mehanička oštećenja stabala. Indirektno klimatske promjene utječu na promjenu biocenoze u masliniku, odnosno pojavljuju se nove bolesti i štetnici, dok se oni koji su sada prisutni u masliniku premještaju u druga područja. 

Klimatske promjene utječu na sektor maslinarstva kroz socioekonomske (smanjena zaposlenost i prihodi) i okolišne (veća opasnost požara, izraženija erozija) promjene.

 

Ostatak teksta možete pročitati u online izdanju 63. broja časopisa Maslinar ovdje.

 

Previous
Next
Previous
Next

Maslinar u vašem
inboxu!

Primajte novosti i zanimljivosti iz svijeta maslinarstva jednom tjedno!