Pojam bioraznolikost označava raznolikost živih vrsta i ekosustava u kojima obitavaju. Hrvatska u pogledu bioraznolikosti spada među najbogatije zemlje Europe odlikujući se širokom bioraznolikošću prirodnih populacija na morfološkoj, biokemijskoj i genetskoj razini. Brojne vrste aromatičnog i ljekovitog bilja zastupljene su na području Hrvatske, posebno u njezinim priobalnim područjima. U Dalmaciji raste izniman broj začinskog, aromatičnog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i samoniklog ili divljeg jestivog bilja. Dalmacija, kao i šire područje Mediterana, jedna je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemskim, čak stenoendemskim vrstama.
Ljekovito i aromatično
U svijetu je sve veći interes za proizvodnju i sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja koje nalazi svoje brojne primjene u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Prema raspoloživim podacima u Hrvatskoj se uzgaja i prikuplja oko 170 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja. Ono ima izuzetno važnu ulogu u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji u kojoj nisu dozvoljene primjene pesticida i genetski modificiranih organizama. Vodeće biljne kulture iz skupina ljekovitih i aromatičnih biljaka u Hrvatskoj, a od kojih se mnoge koriste kao dio Mediteranske prehrane su: kamilica, lavanda, paprena metvica, bosiljak, kopriva, korijandar, kim, lovor, kadulja, komorač, mažuran, lavanda, matičnjak, ružmarin, maslačak, timijan, smilje, mirta, majčina dušica. U Mediteranskoj prehrani karakterističnoj za područje Dalmacije u prošlosti su posebno bile zastupljene začinske i aromatične divlje biljke poput mravinca ili origana, petrovca ili motara, kapara, dalmatinskog buhača, divlja šparoga, bljušt, tušt.
Svjetski trend povratka organskoj i zdravoj hrani aktualizirao je mnoge zaboravljene biljke koje su se nekada koristile kao začini, prirodni konzervansi (kod mariniranih proizvoda), kao dio salata. Zanimljiv je podatak da industrija ljekovitog i aromatičnog bilja godišnje na svjetskom tržištu ostvaruje prihod od preko 25 milijardi eura. Ljekovito bilje postaje novi profitabilan proizvod koji može imati golemi izvozni potencijal za Hrvatsku.
Arheološki dokazi upućuju na to da upotreba ljekovitog i aromatičnog bilja seže još u drevna vremena, 50.000 godina prije Krista kada su ljudi koristili lišće biljaka kao začine pri konzumaciji mesa. Trgovina začinima odvijala se tijekom drugog stoljeća nove ere uzduž putova u povijesti poznatih kao Putovi svile koji su povezivali Istok i Zapad. U suvremenom svijetu mnoge su tradicionalne kuhinje, poput mediteranske, upravo poznate po korištenju određenih začina i aroma.
Ulomak iz novog broja časopisa Maslinar
