Murva u masliniku – zaboravljeno mediteransko drvo s velikim potencijalom

U tradicionalnom mediteranskom krajoliku murva (dud) zauzimala je posebno mjesto. Nekad prisutna uz vinograde, maslinike i seoska dvorišta, danas je nepravedno zapostavljena, iako se radi o izuzetno otpornom i korisnom stablu koje se izvrsno uklapa u suvremene koncepte održive i regenerativne poljoprivrede.

Murva (Morus alba, Morus nigra) je listopadno drvo dugog vijeka, prilagodljivo različitim tipovima tla i klimatskim uvjetima, što je čini zanimljivim izborom i za maslinare koji razmišljaju o diverzifikaciji proizvodnje ili obogaćivanju agroekosustava.

Otpornost i prilagodljivost

Jedna od najvećih prednosti murve jest njezina otpornost. Dobro podnosi sušu, visoke ljetne temperature, ali i hladnoću, što je čini pogodnom za uzgoj u brdskim i kontinentalnijim dijelovima maslinarskih regija. Nije osobito zahtjevna prema tlu, iako najbolje uspijeva na dubokim, dobro dreniranim tlima neutralne do blago alkalne reakcije.

Za razliku od mnogih voćnih vrsta, murva rijetko obolijeva od ozbiljnih bolesti i napada štetnika, pa ne zahtijeva intenzivnu kemijsku zaštitu. Upravo ta osobina čini je zanimljivom u ekološkim i integriranim nasadima, gdje se traže kulture s minimalnim potrebama za intervencijama.

U kombinaciji s maslinom, murva može imati višestruku ulogu. Kao stablo snažne krošnje, pruža hlad i poboljšava mikroklimu u masliniku, što je sve važnije u uvjetima klimatskih promjena i produženih toplinskih valova. Osim toga, njezin snažan korijenski sustav doprinosi stabilnosti tla i smanjenju erozije na kosim terenima.

List murve bogat je organskom tvari i nakon opadanja doprinosi povećanju humusa u tlu. U agroekološkom smislu, murva privlači oprašivače i korisne kukce, čime pozitivno utječe na biološku ravnotežu u masliniku.

Plod – nutritivna i tržišna vrijednost

Plodovi murve dozrijevaju od svibnja do početka srpnja, ovisno o sorti i mikroklimi. Riječ je o sočnim, slatkim plodovima bogatim vitaminima C, E i K, mineralima poput kalija, magnezija i željeza te brojnim antioksidansima.

Osim konzumacije u svježem stanju, murva se tradicionalno koristi za pripremu džemova, sirupa, sokova, sušenih plodova i rakije. U posljednje vrijeme raste interes za murvu kao funkcionalnu namirnicu, posebno zbog njezina povoljnog učinka na metabolizam i regulaciju šećera u krvi, što joj daje dodatnu tržišnu vrijednost.

Za maslinare koji već proizvode maslinovo ulje s dodanom vrijednošću, murva može biti zanimljiva sirovina za razvoj dopunskih proizvoda – od gurmanskih džemova do craft likera i rakija.

Murva se lako razmnožava sjemenom, ali i vegetativno – reznicama ili položenicama. Sadnja se obično obavlja u jesen ili rano proljeće, a mlade biljke u početnim godinama zahtijevaju umjereno zalijevanje i osnovnu rezidbu radi formiranja krošnje. Kasnije je održavanje minimalno, što je dodatna prednost za proizvođače koji ne žele povećavati radni opseg u nasadu.

U vremenu kada maslinarstvo traži nova rješenja za prilagodbu klimatskim izazovima, murva se nameće kao gotovo idealna dopunska kultura. Otporna, dugovječna, korisna za tlo i mikroklimu te tržišno zanimljiva, zaslužuje povratak u mediteranski krajolik. Za maslinare koji razmišljaju dugoročno, murva nije samo nostalgičan podsjetnik na prošlost, već konkretan alat za održiviju i raznovrsniju proizvodnju.

Novi broj časopisa Maslinar koji možete naručiti na sljedećem linku