Maslinina muha u svjetlu klimatskih promjena

Maslinina muha (Bactrocera oleae) je kukac bez zimske dijapauze, iznimno je prilagodljiva zimskim uvjetima unutar svog areala rasprostranjenosti na sjevernoj hemisferi. Osim izravnog utjecaja na ovog štetnika klimatske promjene pokazuju i neizravni učinak, primarno kroz razvoj plodova njezina domaćina. Primjerice, blage, tople i kratke zime mogu omogućiti visok stupanj preživljavanja i povećanu aktivnost, što onda dovodi do brojnije populacije tijekom ljetnog razdoblja. S druge strane, izrazito visoke temperature tijekom ljeta mogu imati štetan učinak kako na razvoj plodova masline tako i na populaciju muhe.

Prednost hladnijih područja

Osim toga, klimatske promjene utječu i na fenologiju masline, stvarajući posebne uvjete za razvoj nekih drugih štetnika koji zasad još uvijek nisu u programima suzbijanja jer ne uzrokuju gospodarski značajnije štete, što ne znači da će tako biti i u budućnosti. S jedne strane klimatske promjene ograničavaju mogućnost uzgoja masline na područjima na kojima se ta kultura tradicionalno uzgajala, a s druge strane sjevernija i hladnija područja se čine pogodnima za uzgoj masline, ali i za uspostavu populacija brojnih štetnika masline pa tako i muhe.

Porast prosječnih temperatura produljuje razdoblje plodonošenja masline i skraćuje trajanje zimskog perioda, što utječe na životni ciklus i broj generacija maslinine muhe. Očekuje se da će u budućnosti ekstremne ljetne temperature postati učestalije i dugotrajnije što će vjerojatno dovesti do smanjenja njezina areala u toplijim, južnim područjima. Suprotno tome mogućnost njezina širenja u hladnijim kontinentalnim područjima bit će veća. Sve je više primjera proizvođača koji podižu maslinike u nešto hladnijim područjima. Prednost takvih nasada je u tome što su još uvijek izolirani ili su strukturno složeniji, dakle radi se o manjim maslinicima koji su dio kompleksnih poljoprivrednih površina sa različitom proizvodnjom (voćnjaci, vinogradi) ili su smješteni na rubovima šumske vegetacije ili makije.

Osim toga manji je broj takvih proizvođača, uvjeti za razvoj štetnika tijekom zimskog perioda su nešto nepovoljniji tako da je pritisak muhe manji što rezultira za sad još uvijek neznatnim štetama. Očekuje se da će umjeren do nizak porast temperature povećati proizvodnju maslina u većem dijelu sjeverne hemisfere te proširiti područje uzgoja prema sjeveru. Na južnim područjima topliji zimski uvjeti pogoduju prezimljavanju i preživljavanju štetnika. S druge strane prednost toplijih područja je u tome što toplinski valovi i duga sušna razdoblja tijekom ljeta mogu dodatno ograničiti aktivnost i reprodukcijski potencijal muhe.

Alternativna rodnost

Odrasle jedinke koje u proljeće izlaze iz kukuljica infestiraju plodove iz prethodne vegetacijske sezone i tako uspostavljaju novu generaciju. Ukoliko je broj takvih plodova manji ovipozicija će biti slabija, a posljedica toga je niža populacija ili usporeni razvoj. Nasuprot tome, velika dostupnost plodova u proljeće omogućuje razvoj prve generacije, veću brojnost odraslih jedinki tijekom ljeta i brži rast populacije kasnije u sezoni. Odrasle muhe koje nalazimo u proljeće proizlaze iz prezimljujućih kukuljica ili su preživjele jesensko zimski period kao odrasli kukci što naravno ovisi o području, mikrolokaciji, te agrometeorološkim prilikama.

Iz toga proizlazi kako su vremenski uvjeti koji vladaju tijekom zime i preostali plodovi u nasadu, te prisutnost prirodnih neprijatelja važni čimbenici koji određuju brojnost prve generacije. Starija ili u agrotehničkom smislu lošije održavana stabla često pokazuju alternativnu rodnost s izmjenama godina obilnog i slabog uroda. Urod iz prethodne godine, okolišni uvjeti i zaostali plodovi na stablima mogu regulirati obrasce proizvodnje. U dobro održavanim maslinicima agrotehničke mjere, u prvom redu rezidba ali i navodnjavanje, gnojidba te berba u optimalnim rokovima smanjuju moguće oscilacija u proizvodnji.

Praćenje populacija štetnih muha u poljoprivredi pa tako i maslinine kao sastavnog dijela integrirane proizvodnje uglavnom je vezano za ljetni period. Međutim dio muha ne samo da opstaje i zimi, nego su sve aktivnije ranije u sezoni. Ovi podaci se uglavnom temelje na iskustvima maslinara jer još uvijek nema dovoljno novijih istraživanja o aktivnosti muhe na lokalnoj razini tijekom zimskog perioda, odnosu prema mikroklimatskim značajkama područja, te alternativnim domaćinima na kojima bi se muha mogla hraniti u nedostatku plodova masline. Iako je uobičajeno da se odluka o zaštiti, primarno kemijskoj donosi na temelju kritičnih brojeva od početka do kraja monitoringa novija istraživanja sugeriraju uvođenje drugačijeg pristupa u suzbijanju muhe koji bi bio posebno usredotočen na prvu generaciju pa i na prezimljujuće oblike.

Raniji tretmani su važni

Dakle raniji tretmani dok muha još uvijek nije aktivna mogli bi smanjiti njezinu brojnost ispod razina eventualnih ekonomske šteta tijekom ljeta i rane jeseni. Unatoč značajnom gospodarskom utjecaju maslinine muhe na proizvodnju maslina diljem svijeta, a tako i kod nas, razumijevanje funkcioniranja njezina organizma u odnosu na okoliš u okviru klimatskih promjena i dalje je prilično nepoznato. Nedostatak novijih informacija o njezinoj ekologiji predstavlja određenu barijeru u razvoju učinkovitih i preciznih strategija u kontroli njezine populacije, a u skladu sa očuvanjem okoliša. Čimbenici koji utječu na prvu generaciju muhe u svjetlu klimatskih promjena i interakciji s okolišem još uvijek nisu dovoljno jasni.

U svrhu boljeg razumijevanja eventualnih promjena ekologije maslinine muhe trebalo bi ažurirati podatke o prezimljavanju, razmnožavanju i širenju, staništu, odnosu prema prirodnim neprijateljima i eventualnim alternativnim domaćinima. Osim toga trebalo bi istražiti utjecaj sve većih stresova poput npr. naglih temperaturnih kolebanja koji su u vegetaciji sve izraženiji. Klimatski uvjeti nedvojbeno imaju važnu ulogu u reguliranju aktivnosti štetnika masline. U prvom redu to su duga sušna razdoblja i toplinski valovi, promjene u količini i rasporedu padalina koji značajno utječu na brojnost, prostorni raspored i reproduktivnu aktivnost maslinine  muhe.  Iako na njih teško možemo utjecati, klimatske promjene su naša sadašnjost i prilično sigurna budućnost.

Prema tome ključno je poduzeti sve raspoložive mehanizme s ciljem jačanja otpornosti masline i ublažavanja stresnih situacija, regeneraciji oštećenih biljaka, a u svrhu osiguravanja stabilnog i kvalitetnog prinosa. Zaključno, cjelovito razumijevanje ekologije maslinine muhe ključno je za razvoj učinkovitih i održivih strategija upravljanja, osiguravajući dugoročnu održivost uzgoja maslina i proizvodnju visokokvalitetnog maslinovog ulja.

dr. sc. Kristijan Franin