Pričuva od 6,3 milijarde eura za spas poljoprivrede od klimatskih udara – evo što je u fokusu
Sve češće suše, poplave, mraz i ekstremne vremenske pojave prisiljavaju Europsku uniju na jačanje sustava upravljanja rizicima u poljoprivredi. Naime, Europska komisija smatra da dosadašnji alati za zaštitu proizvođača više nisu dovoljni. Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Odbora za europske poslove Europskog parlamenta, povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen poručio je da budućnost domaće poljoprivrede zahtijeva otpornija gospodarstva, bolje sustave osiguranja i snažnije krizne mehanizme te je najavio povećanje krizne pričuve te snažniji razvoj sustava osiguranja za poljoprivrednike, piše Farmer.
Prema njegovim riječima, poljoprivrednici se danas suočavaju sa sve većim rizicima zbog suša, mraza, poplava i drugih ekstremnih vremenskih pojava koje uzrokuju velike proizvodne gubitke.
“Moramo gledati dalje od same sanacije šteta nakon katastrofa i više ulagati u prevenciju, prilagodbu i upravljanje rizicima“, istaknuo je Hansen.
Manje od 20 posto poljoprivredne proizvodnje je osigurano
Jedan od najvećih problema na koji upozorava Komisija jest vrlo niska razina osiguranosti poljoprivredne proizvodnje u EU.
Prema podacima koje je iznio Hansen, manje od 20 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU pokriveno je policama osiguranja.
“Ne možemo se uvijek oslanjati na poljoprivrednu pričuvu. Moramo raditi na tome da znatno veći dio proizvodnje bude osiguran“, rekao je povjerenik.
Naglasio je da će upravo razvoj učinkovitijih sustava osiguranja biti jedan od ključnih elemenata buduće agrarne politike, zajedno s jačanjem biosigurnosti, zdravlja životinja i pripreme za krizne situacije.
Tijekom rasprave otvoreno je i pitanje povećanja krizne pričuve za poljoprivredu. Trenutačna sredstva, koja iznose nešto više od 450 milijuna eura godišnje, prema mišljenju EK nisu dovoljna za odgovor na sve veći broj kriznih situacija.
Zbog toga predlaže da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru pričuva poveća na 700 milijuna eura godišnje.
To bi tijekom sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja značilo ukupno 6,3 milijarde eura namijenjenih pomoći poljoprivrednom sektoru u kriznim situacijama.
“I dalje smatram da ni taj iznos neće biti dovoljan s obzirom na rastući broj kriznih događaja s kojima se suočava europska poljoprivreda“, upozorio je Hansen.
Fokus na pripremu, a ne samo na sanaciju šteta
Komisija želi promijeniti dosadašnji pristup koji se uglavnom temeljio na isplati pomoći nakon nastanka štete. Novi model trebao bi biti usmjeren na jačanje otpornosti gospodarstava prije nego što dođe do kriznih situacija.
To uključuje ulaganja u sustave navodnjavanja i zadržavanja vode, modernizaciju infrastrukture, razvoj tržišta osiguranja te stvaranje učinkovitijih financijskih instrumenata za upravljanje rizicima.
“Razvoj počinje predvidljivošću“, poručio je Hansen, naglašavajući da poljoprivrednici trebaju stabilne uvjete kako bi mogli planirati ulaganja i dugoročno održavati proizvodnju.
Upravljanje rizicima postaje jedan od stupova nove ZPP
Iz ovih je izjava jasno da će upravljanje rizicima biti jedan od ključnih stupova buduće Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.
Europska komisija želi povećati korištenje osiguranja, proširiti krizne instrumente i potaknuti ulaganja koja će gospodarstva učiniti otpornijima na klimatske promjene.
Prema procjenama Bruxellesa, bez takvih mjera bit će sve teže održati stabilnu proizvodnju hrane u Europi, dok će sigurnost opskrbe hranom sve više ovisiti o sposobnosti poljoprivrednika da se prilagode sve učestalijim i intenzivnijim vremenskim ekstremima.
Tekst preuzet sa portala Agroklub
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku
