Talijanski znanstvenici sve bliže novim sortama otpornijima na Xylellu

Više od deset godina nakon što je bakterija Xylella fastidiosa izazvala jednu od najvećih kriza u povijesti europskog maslinarstva, talijanski znanstvenici objavili su rezultate istraživanja koji bude oprezni optimizam. Iako još nema sorte potpuno otporne na ovu opasnu bakteriju, nekoliko istraživačkih projekata pokazuje da postoje novi genotipovi koji uspješnije podnose zarazu, zadržavaju dobru rodnost i kvalitetu ulja te istodobno pokazuju bolju prilagodbu klimatskim promjenama.

Od pojave bakterije u Salentu izgubljeno je više od 21 milijun stabala maslina, a posljedice su daleko nadmašile gubitak proizvodnje. Promijenjen je izgled krajolika, ugrožena su brojna obiteljska gospodarstva, a tradicionalni maslinici, koji su stoljećima oblikovali identitet južne Italije, u velikom su dijelu nestali. Upravo zato obnova maslinarstva u Apuliji jedan je od najvećih istraživačkih i razvojnih prioriteta u Italiji.

Novi genotipovi

U središtu tih istraživanja nalazi se projekt Genforagris, koji provodi talijanski istraživački centar CREA. Cilj projekta nije pronaći jednu “čudesnu” sortu, nego razviti nove genotipove koji će objediniti više poželjnih svojstava – veću toleranciju ili otpornost na bakteriju Xylella fastidiosa, stabilnu rodnost, visoku kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja te sposobnost prilagodbe sve toplijoj i sušnijoj mediteranskoj klimi.

Posebnost ovog istraživanja jest činjenica da se novi genotipovi ne ispituju samo u laboratoriju. Već više od devet godina uzgajaju se u eksperimentalnom masliniku u samom središtu zaraženog područja Salenta, gdje su stabla stalno izložena vrlo jakom pritisku bakterije. Dvaput godišnje provode se molekularne analize kako bi se pratila prisutnost bakterije u biljkama, ali se istodobno ocjenjuju vegetativni rast, rodnost, kvaliteta plodova i ulja te otpornost na druge bolesti i štetnike. Takav pristup omogućuje znanstvenicima da procijene kako se pojedini genotipovi ponašaju u stvarnim proizvodnim uvjetima.

Dosadašnji rezultati pokazuju da među više stotina ispitivanih genotipova postoje oni koji tijekom godina održavaju vrlo nisku razinu bakterijske populacije. Upravo takvi kandidati smatraju se najperspektivnijima jer pokazuju stabilnost čak i u uvjetima vrlo snažnog infektivnog pritiska. Međutim, istraživači naglašavaju da sama tolerantnost na bakteriju nije dovoljna. Nova sorta mora biti gospodarski isplativa, redovito rađati i davati ulje visoke kakvoće kako bi mogla pronaći mjesto u proizvodnji.

Paralelno s oplemenjivanjem sorata istražuju se i održive agrotehničke mjere koje bi mogle pomoći obnovi maslinika. Posebna se pozornost posvećuje povećanju sadržaja organske tvari u tlu korištenjem komposta proizvedenog od nusproizvoda prerade maslina. Takav pristup poboljšava strukturu tla, povećava njegov kapacitet za zadržavanje vode i dugoročno doprinosi otpornosti maslinika na klimatski stres, što je sve važnije u uvjetima sve češćih suša i visokih temperatura.

Genforagris nije jedini projekt koji traži rješenje za Xylellu. U okviru programa NOVIXGEN istraživači su već identificirali više od 200 perspektivnih genotipova i genetske markere povezane s tolerantnošću na bakteriju. Projekt Omibreed proučava molekularne mehanizme koji omogućuju otpornost koristeći genomiku i druge suvremene biotehnološke metode, dok projekt ANCoSIX razvija potpuno nove pristupe suzbijanju bakterije, uključujući primjenu antimikrobnih peptida, bakteriofaga i nanotehnologije.

Ne postoje brza ni jednostavna rješenja

Predsjednik istraživačkog centra CREA Andrea Rocchi ističe kako protiv Xylelle ne postoje brza ni jednostavna rješenja. Prema njegovim riječima, jedini održivi put jest povezivanje genetike, agronomije, zaštite bilja i suvremenih znanstvenih istraživanja. Upravo takav multidisciplinarni pristup danas predstavlja temelj obnove maslinarstva u područjima koja su najteže pogođena bolešću.

Istraživači pritom upozoravaju da je posao daleko od završetka. Nakon odabira najperspektivnijih genotipova potrebno ih je razmnožiti i podići nove pokusne nasade na različitim lokacijama. Tek nakon dodatnih pet do osam godina praćenja moći će se pouzdano procijeniti njihova proizvodna vrijednost, stabilnost i ponašanje u različitim agroekološkim uvjetima.

Iako se istraživanja provode u Italiji, njihovi rezultati važni su za cijeli Mediteran. Klimatske promjene dodatno povećavaju stres kojem su masline izložene, a pojava novih bolesti i štetnika postaje sve ozbiljniji izazov. Zbog toga će razvoj novih sorata koje bolje podnose zarazu bakterijom Xylella fastidiosa, uz očuvanje visoke kakvoće ulja i prilagodbu klimatskim promjenama, imati sve važniju ulogu u budućnosti maslinarstva. Rezultati talijanskih istraživanja mogli bi u narednim godinama imati značajan utjecaj i na oplemenjivanje sorata te razvoj održivog maslinarstva u Hrvatskoj i drugim mediteranskim zemljama.

Roko Botteri

Ovaj sadržaj sufinaciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku