Može li aridokultura sačuvati masline od ekstremnih vrućina i nedostatka vode

Sve toplija i sušnija ljeta mijenjaju način na koji treba voditi maslinik. Očuvanje vlage u tlu, pravilno upravljanje krošnjom, mineralna zaštita i ciljano navodnjavanje postaju važan dio prilagodbe maslinarstva klimatskim promjenama.

Dugotrajne suše, toplinski valovi i visoke temperature tla više se ne mogu promatrati kao iznimne pojave u mediteranskom maslinarstvu. Posljednjih godina sve je očitije da se maslinari moraju prilagođavati uvjetima u kojima tijekom najvažnijih faza razvoja ploda istodobno nedostaje vode, a stabla su izložena dugotrajnim visokim temperaturama.

Jedan od odgovora na takve uvjete je aridokultura, odnosno uzgoj prilagođen sušnim uvjetima. Nije riječ o jednoj posebnoj tehnici, nego o kombinaciji agronomskih postupaka kojima se nastoji sačuvati raspoloživa voda, smanjiti toplinski stres i pomoći maslini da što lakše prebrodi kritično ljetno razdoblje.

Takav pristup posebno je zanimljiv hrvatskim maslinarima, prije svega u Dalmaciji i na otocima, gdje brojni maslinici nemaju mogućnost redovitog navodnjavanja.

Sve počinje od tla

Prvi korak je očuvanje vode koja se već nalazi u tlu. Plitka obrada međurednog prostora može smanjiti gubitak vode isparavanjem, poboljšati prihvat povremenih ljetnih oborina i smanjiti konkurenciju drugih biljaka za vodu.

Veliku ulogu ima i organska tvar. Tlo bogatije humusom sposobno je zadržati više vode, zbog čega redovito unošenje organske tvari postaje dugoročna investicija u otpornost maslinika na sušu.

U zatravljenim maslinicima važno je pravodobno pokositi vegetaciju kako tijekom ljeta ne bi konkurirala maslinama za ionako ograničene zalihe vode. Pokošena biljna masa može se ostaviti na površini kao svojevrstan malč koji dodatno smanjuje zagrijavanje i isušivanje tla.

Upravo je zaštita površine tla jedan od jednostavnijih načina prilagodbe maslinika sve toplijim ljetima.

Ne otvarati krošnju previše

Drugi važan element je krošnja. Rezidbom treba osigurati dovoljno zraka i svjetlosti, ali u područjima izloženima ekstremnoj insolaciji ne treba pretjerivati s otvaranjem stabla.

Ljetni zahvati trebaju biti lagani. Drastično uklanjanje vegetacije tijekom najtoplijeg dijela godine može izložiti grane i plodove izravnom suncu te povećati opasnost od ožegotina.

Cilj je postići ravnotežu: krošnja treba biti dovoljno prozračna, ali istodobno mora pružati određenu zaštitu plodovima i granama tijekom najtoplijih sati.

Kaolin i drugi minerali kao zaštita

Sve se više pozornosti posvećuje i mineralnim sredstvima koja na površini lista i ploda stvaraju zaštitni sloj.

Među njima su kaolin, zeolit i bentonit. Njihova je uloga prvenstveno fizička: reflektiraju dio Sunčeva zračenja i tako mogu pridonijeti smanjenju zagrijavanja površine lista i ploda.

Takav zaštitni film može biti posebno koristan tijekom toplinskih valova, kada temperatura površine ploda može biti znatno viša od temperature zraka.

Mineralna zaštita, međutim, nije jednokratno rješenje. Učinkovitost ovisi o kvaliteti i granulaciji proizvoda te o tome koliko je ravnomjerno prekrivena biljka. Nakon jače kiše ili ispiranja zaštitni sloj potrebno je obnoviti.

Biostimulatori ne mogu zamijeniti vodu

U strategijama prilagodbe suši koriste se i različiti biostimulatori i tvari koje biljci mogu pomoći u podnošenju abiotičkog stresa.

Među njima se spominje glicin-betain, osmoprotektant koji sudjeluje u zaštiti stanica tijekom nedostatka vode i visokih temperatura. Koriste se i pripravci na bazi slobodnih aminokiselina te druga sredstva namijenjena lakšem oporavku biljke nakon stresnih razdoblja.

Važno je, međutim, naglasiti da takvi pripravci ne mogu nadomjestiti nedostatak vode. Njihova je uloga pomoći fiziološkom odgovoru biljke, a ne „izliječiti“ posljedice ozbiljne i dugotrajne suše.

Ako vode ima, treba je koristiti ciljano

U maslinicima u kojima postoji mogućnost navodnjavanja cilj nije nekontrolirano dodavanje velikih količina vode, nego njezina racionalna primjena upravo onda kada je stablu najpotrebnija.

Tijekom kritičnih ljetnih faza ciljanim navodnjavanjem može se spriječiti ozbiljan vodni stres i pomoći stablu u održavanju plodova.

U hrvatskim uvjetima to je posebno važno jer su raspoložive količine vode na mnogim otocima i u priobalju ograničene. Zato će sve veću važnost imati sustavi koji omogućuju precizno navodnjavanje uz što manje gubitaka.

Suša nije samo problem nedostatka vode

Visoke temperature i nedostatak vode mogu dovesti i do oštećenja biljnih tkiva. Na plodovima i drugim dijelovima stabla mogu nastati sitna oštećenja i pukotine, a oslabljena biljka može postati osjetljivija na određene patogene i druge stresove.

Zbog toga se suvremeni pristup suši ne svodi samo na pitanje koliko litara vode treba dati maslini. Potrebno je istodobno voditi računa o stanju tla, krošnji, zaštiti lista i ploda te ukupnoj kondiciji stabla.

Što to znači za hrvatske maslinare?

Za hrvatsko maslinarstvo ovakav pristup mogao bi postati posebno važan. Velik dio naših maslinika nalazi se na plitkim, kamenitim tlima Dalmacije i otoka, često bez mogućnosti navodnjavanja. Istodobno su ljeta sve toplija, a duga razdoblja bez ozbiljnijih oborina sve češća.

Maslina jest jedna od mediteranskih kultura najbolje prilagođenih suši, ali ni njezina otpornost nije neograničena. Posebno je osjetljiva kada se izraziti nedostatak vode poklopi s visokim temperaturama u važnim fazama razvoja ploda.

Zato će prilagodba budućih maslinika vjerojatno počivati upravo na kombinaciji starih mediteranskih iskustava i novih agronomskih znanja: čuvanju svake raspoložive količine vode u tlu, povećanju organske tvari, pažljivijoj rezidbi, zaštiti od prekomjernog Sunčeva zračenja i, gdje je moguće, preciznom navodnjavanju.

Aridokultura tako ne znači odustajanje od vode, nego upravljanje maslinikom na način koji omogućuje da se sa što manje raspoložive vode što bolje prebrode vrućina i suša.

U uvjetima klimatskih promjena to više nije samo zanimljiva agronomska mogućnost. Za mnoge mediteranske, pa tako i hrvatske maslinike, mogla bi postati jedan od ključnih načina očuvanja proizvodnje i kvalitete maslinova ulja.

Lenče Lazarević

Ovaj sadržaj sufinaciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku