Berba maslina već u rujnu? Toplija klima mijenja vrijeme dozrijevanja
Sve toplije vegetacijske sezone ne utječu samo na količinu vode koja je maslini potrebna. Visoke temperature mogu promijeniti razvoj ploda, dinamiku nakupljanja ulja, njegov kemijski sastav i optimalno vrijeme berbe. Pritom nema univerzalnog odgovora – različite sorte na toplinski stres reagiraju različito.
Maslina se smatra jednom od voćnih vrsta najbolje prilagođenih mediteranskoj klimi, ali ni njezina otpornost nije neograničena. Posljednjih godina maslinari sve češće svjedoče dugotrajnim toplinskim valovima, blagim zimama, ranijem početku vegetacije i sve nepredvidljivijem rasporedu oborina.
Takve promjene ne moraju odmah biti vidljive na stablu. Međutim, mogu utjecati na ono što je proizvođaču najvažnije – koliko će plod nakupiti ulja i kakva će biti njegova kvaliteta.
Nije važna samo temperatura nego i trenutak kada vrućina nastupi
Utjecaj visokih temperatura uvelike ovisi o fazi razvoja masline. Toplinski stres tijekom cvatnje i oplodnje nije isto što i razdoblje izrazite vrućine tijekom rasta ploda ili nakupljanja ulja.
Više temperature mogu ubrzati pojedine fenološke faze, pa se cvatnja, razvoj ploda i dozrijevanje mogu pomicati prema ranijim terminima. Istodobno se mogu promijeniti veličina ploda, brzina nakupljanja ulja i njegov sastav.
U pokusima u kojima su masline bile izložene temperaturama nekoliko stupnjeva višima od uobičajenih zabilježene su značajne razlike među sortama. Arbequina i Coratina, primjerice, nisu jednako reagirale na toplinski stres, baš kao ni Arbequina i Picual u drugim istraživanjima.
To je važna poruka za budućnost maslinarstva: sorta koja dobro podnosi današnje uvjete ne mora nužno jednako reagirati na topliju klimu za nekoliko desetljeća.
Vrućina može smanjiti nakupljanje ulja
Posebno je važno razdoblje u kojem se ulje intenzivno nakuplja u plodu.
Eksperimentalna istraživanja pokazala su da povišenje temperature od približno tri stupnja tijekom razvoja ploda može usporiti njegov rast i nakupljanje ulja. U jednom takvom pokusu na sortama Arbequina i Coratina maksimalna koncentracija ulja bila je oko 20 posto niža u uvjetima povišene temperature.
No ni ovdje rezultate ne treba generalizirati. Reakcija ovisi o sorti, intenzitetu i trajanju toplinskog stresa, raspoloživosti vode te uvjetima uzgoja.
Mijenjaju se i fenoli
Za kvalitetu ekstra djevičanskog maslinova ulja posebno su zanimljivi fenolni spojevi. Oni pridonose gorčini i pikantnosti ulja, njegovoj oksidacijskoj stabilnosti, a važni su i zbog svojih bioloških svojstava.
Istraživanja pokazuju da topliji uvjeti mogu utjecati na njihov sadržaj, ali ponovno – ne jednako kod svih sorata.
Kod Arbequine i Coratine uzgajanih u različitim temperaturnim uvjetima u toplijim područjima zabilježene su niže koncentracije ukupnih fenola, dok su kod nekih pojedinačnih spojeva razlike bile još izraženije.
Zato jednostavna tvrdnja da će „više temperature značiti lošije ulje“ nije znanstveno opravdana. Odnos klime i kvalitete ulja mnogo je složeniji.
Voda postaje jedan od ključnih čimbenika
Temperatura se pritom ne može promatrati odvojeno od vode. Maslina može podnijeti sušu, ali dugotrajan nedostatak vode u osjetljivim fazama razvoja može smanjiti prinos i utjecati na razvoj ploda.
Zanimljive rezultate dalo je i istraživanje Coratine uzgajane u hrvatskim uvjetima. Usporedba različitih režima navodnjavanja pokazala je da je navodnjavanje znatno povećalo prinos ulja, dok nisu utvrđene značajne promjene ukupnog sadržaja fenola i sekoiridoida.
Posebno je zanimljivo regulirano deficitno navodnjavanje, kojim se voda dodaje ciljano, ovisno o razvojnoj fazi masline. Takav pristup mogao bi postajati sve važniji na Jadranu, gdje će racionalno korištenje vode biti jednako važno kao i osiguravanje dovoljne količine vode maslini.
Hoće li se berba pomicati prema rujnu?
Za maslinare je možda najzanimljivije pitanje kako će zatopljenje utjecati na termin berbe.
Ako toplije vrijeme ubrza razvoj i dozrijevanje ploda, logična posljedica može biti ranije dostizanje optimalnog trenutka za berbu. To ne znači da bi masline trebalo automatski početi brati u rujnu ili početkom listopada.
Znači nešto drugo: datum berbe sve će manje biti moguće određivati prema kalendaru i iskustvu iz prethodnih desetljeća.
Indeks zrelosti, zdravstveno stanje ploda, količina nakupljenog ulja, vremenska prognoza, pojava maslinove muhe i željeni stil ulja zajedno će određivati pravi trenutak za početak berbe.
Maslinar koji je neku sortu godinama brao oko 20. listopada ne bi trebao pretpostaviti da je upravo taj datum optimalan i danas.
Što to znači za hrvatske maslinare?
Promjene se neće dogoditi jednako brzo u Istri, na Kvarneru, u sjevernoj Dalmaciji i na dalmatinskim otocima. Razlikovat će se čak i između maslinika udaljenih svega nekoliko kilometara, ovisno o položaju, tlu, dostupnosti vode i sortimentu.
Zato će prilagodba toplijoj klimi prije svega značiti preciznije maslinarstvo.
Praćenje fenoloških faza, pravodobno navodnjavanje tamo gdje je moguće, očuvanje vlage u tlu, izbor prikladnih sorata pri podizanju novih nasada te određivanje berbe prema stvarnom stanju ploda postajat će sve važniji.
Maslina će i dalje ostati jedna od kultura koje najbolje pripadaju našem mediteranskom prostoru. Ali način na koji smo je uzgajali prije dvadeset ili trideset godina neće nužno biti najbolji način njezina uzgoja u desetljećima koja dolaze.
Sinaj Bulimbašić
Ovaj sadržaj sufinaciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku
